ROBOTI za Srbiju DOLAZE kao REŠENJE: Stiže BUDUĆNOST, elektronika MENJA i sezonske RADNIKE
Svođenje na zavisnost od ljudskog faktora se zanemaruje, i što je najvažnije smanjuje se zagađenje prirode, rekao je Pršić
20.04.2023
ČuvarkućaMaster inženjer pejzažne arhitekture i hortikulture otišao je u inostranstvo , ali se vratio i započeo sopstveni biznis
podeli vest:
Mnogo je onih koji su napustili svoju zemlju i otišli u inostranstvo kako bi sebi obezbedili egzistenciju i bolje uslove života. Naročito je u poslednje vreme zabeležena migracija obrazovanog i školovanog kadra iz Srbije.
Oni ne vide adekvatne poslovne prilike u svojoj struci. Nedostatak radnih mesta i mogućnosti napredovanja obeshrabruje sve one koji su želeli da postignu nešto više.
Pa, kada odu i osete bolji standard, zaradu i sigurnost skoro i da ne žele više da se vrate. Ali, ima i onih koji se drže onog čuvenog stiha: "Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba neće vas grijat ko što ovo grije". U manjini su, ali ih ima.
Svođenje na zavisnost od ljudskog faktora se zanemaruje, i što je najvažnije smanjuje se zagađenje prirode, rekao je Pršić
20.04.2023
ČuvarkućaOsim one čuvene izreke "ako ne znaš šta je dobro, znaš šta je skupo", pčelari otkrivaju na koje još načine možete prepoznati šta kupujete
22.04.2023
ČuvarkućaTako je bilo i sa Dejanom Vitorovićem, master inženjerom pejzažne arhitekture i hortikuture, koji je otišao u Afriku da radi. Posle nešto više od godinu dana vratio se u Srbiju. On je svoju priču podelio sa nama na K1info portalu.
Dejan je iz sela Glušci, koje je udaljeno 20 km od Šapca. Završio je Šumarski fakultet u Beogradu, a kada je bio na master studijama, 2019. godine, otišao je u Ekvatorijalnu Gvineju.
- Otišao sam tamo zbog iskustva i naravno kako bih zaradio novac. Posao se zasnivao na negovanju i održavanju zelenila na predsedničkim palatama. Želeo sam nešto novo i da vidim kako je tamo - rekao je on.
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Firmi za koju je radio trebao je pejzažista, pa se Dejan prijavio na konkurs. Jedini uslov koji su tražili, pored fakultetske diplome jeste znanje španskog jezika. Dejan ga je brzo savladao.
- To nije srpska firma, ali su vlasnik i šefovi iz Srbije, tako da mi je to privuklo pažnju. Bilo mi je lakše da budem sa svojim ljudima - rekao je naš sagovornik.
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Kako Dejan dodaje tamo je odmah dobio priliku da radi.
- Radio sam u struci i bio sam šef. Ovde da sam radio u firmama koje se bave pejzažnom arhitekturom na taj nivo bih možda stigao tek za 5 godina. Bavio sam se projektovanjem pejzažnih projekata i bio sam glavni izvođač radova - rekao je on.
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Kako dodaje, bio je smešten u gradu Malabo na ostrvu, ali je po potrebi išao i na kopno u Batu i Mongomo.
- Poslednjih 30 godina u Gvineji dosta ima stranih firmi koje tamo posluju, tako da se lokalno stanovništvo naviklo na strance. Praktično, firma za koju sam ja radio vodili su Srbi, a imali su oko 500 lokalnih radnika i koji su obavljali fizičke poslove - rekao je Dejan i dodao:
- Njihov standard je sličan kao kod nas. Obični radnici isto kao i ovde sastavljaju kraj sa krajem, ali opet ima i bogatog staleža. Meni je tamo ostajalo 2.500 evra mesečno. Trošio sam, ali su mi smeštaj, hrana, auto, gorivo bili plaćeni.
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Naš sagovornik kaže da je društveni život u Gvineji sličan kao i kod nas.
- Prodavnice rade kao i ovde. Marketi su isti kao u Evropi. Ljudi su prijatni. Pošto je bilo nas dosta iz Srbije, družili smo se, izlazili, ima kafića isto kao i ovde, nema neke razlike - rekao je on.
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Pošto je Evatorijalna Gvineja jedna od najmanje posećenih zemalja što se tiče turizma, tako da je tamo netaknuta priroda, ima prelepe plaže prelepe, a naš sagovrnik kaže da je dosta njih obišao. Jedino što mu je s početka smetalo jesu klimatski uslovi.
- Tamo je velika vlažnost vazduha, pa mi je na početku bilo teže za disanje, ali posle je ok. Kad se navikneš, izjednačis se i nije neka velika razlika. Temperature nisu toliko više nego kao kod nas preko leta, a to je nekih 40 stepeni. Nemaju zimu, ali imaju kišni period i tada je malo hladnije. Ali uglavnom, tokom cele godine su temperature od 25 do 40 stepeni - rekao je Dejan za K1info.
Kompanije i mentori predstavili su prednosti učenja kroz rad
22.04.2023
ČuvarkućaMladi uzgajivač ovih ptica sve što proizvede do juna je već prodao
17.04.2023
ČuvarkućaKako on kaže, u Gvineji mu je bilo lepo, ali ipak u Srbiji je najlepše.
- Prvo sam bio jedanaest i po meseci, pa sam se vratio kući na sedam meseci i opet otišao na dva. Posle toga sam definitivno odlučio da se ne vraćam u Gvineju i pokrenem ovde svoj posao. Imao sam rasadnik, ali je bio amaterski, sa malim brojem biljaka. Rešio sam da pokrenem ozbiljanu proizvodnju i sada posle 4 godine rada imam više od 100.000 sadnica. Jedni smo od najvećih u Srbiji i regionu po proizvodnji aromatičnog bilja - rekao je Dejan.
Kako kaže, tamo je dobro jedno vreme, jer dok je novo sve je zanimljivo. On je želeo da pokrene svoj posao, jer nije tip osobe koja može da radi za platu. Naglašava da je najbolje steći iskustvo i novac i vratiti se.
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
- Što se tiče novca, mogu sad i ovde da zaradim i nije mi potrebno da idem tamo. Radim u struci, imam rasadnik, a u sklopu njega radim i projektovanje tako da sam stvorio sebi posao. Projektujem za firme koje se bave ozelenjavanjemi, a potrebni su im projekti, kao i privatna dvorišta - rekao je Dejan.
Za sada proizvodi lavandu, smilje, santolinu, gauru i ruzmarin, a želi asortiman da proširi na još nekih deset ukrasnih vrsta.
Iako je rad u rasadniku krvav posao, Dejan kaže da mu to nije nikakav problem, jer radi ono što voli. Njegov rasadnik se prostire na hektar zemlje, a sve radi ručno.
Prema procenama ministarstva, na zalihama je 30.000 tona maline, a mesečno u izvoz ode oko 6.000 tona
14.04.2023
ČuvarkućaLjubav prema vozovima nasledila je od oca koji je takođe mašinovođa, a roditelji su je podržali u ostvarenju sna
12.04.2023
ČuvarkućaTu ima puno obaveza i teškog fizičkog rada, od pripreme zemljišta, seckanja i priprema reznica, bockanja u kontejnere, pa u veće saksije, do zalivanja, đubrenja, prihranjivanja. Gotov proizvod prodaje najviše u Beogradu, ali tržište ima i po celoj Srbiji.
- Puno je obveza, ali imamo radnike tako da oni pomažu. Otprilike tri, četiri dana u nedelji radi od deset do petnaest radnika. Imamo i pomoćnu mašineriju kao što su traktor, freze, prikolica. Proizvedemo nekad i 10.000 reznica po danu. Ne kupujemo gotove reznice, nego imamo matičnjak, pa ih ožiljavamo i sadimo u u kontejnere - rekao je on.
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
Privatna arhiva/Dejan Vitorović
Pogledaj galeriju
A što se tiče rada u inostranstvu, Dejan je svim čitaocima dao jedan savet.
- Kada bih rekao ljudima da odu negde, ne samo u Gvineju nego u bilo koju državu, moja preporuka je da odu jedno vreme, zarade novac, vrate se u svoju zemlju i pokrenu biznis - rekao je on.
Naša zemlja ima deficit kada je reč o sezonskim radnicima
11.04.2023
ČuvarkućaTakva mera je doneta u cilju pomoći ratarima i rešavanja pitanja povećanih zaliha pšenice
06.04.2023
ČuvarkućaZbog visokih cena stanova u Srbiji, brojni građani investiraju novac u nekretnine u inostranstvu
01.04.2023
ČuvarkućaDoneta je odluka da 5. aprila iskažemo nezadovoljstvo protestima u više gradova i opština, blokadom puteva, navode u NAP-u
29.03.2023
ČuvarkućaReditelj je izazvao bes javnosti na Kanskom festivalu kada je na konferenciji za novinare povodom filma "Melanholija" rekao da je nacista
12.02.2025
SudbineDragoljub Vojnov ostaće upamćen po brojnim ostvarenjima koje i danas ne gube na popularnosti
12.02.2025
SudbineĐorđe Firić se prvi put oglasio nakon jedne od najvećih tragedija koja se desila u našoj zemlji
12.02.2025
SudbinePevačica je kratko vreme vodila borbu sa kancerom krajnika, koji je letos i operisala, ali joj se iznenada stanje pogoršalo
12.02.2025
SudbineDres prvog tima Crvena zvezde je nosio od 9. maja 1964. pa do 27. jula 1971. godine
11.02.2025
SudbineBogoljub Karić izneo je za Institut IFIMES geopolitičku viziju i razmišljanja o budućnosti Srbije. Prenosimo ovaj autorski tekst u celosti
10.02.2025
Kolumna
Ostavite komentar