Vesti > Svet

SANTORINI NA IVICI! Za tri dana više od 1.200 zemljotresa, da li je vulkan sledeći?

Gosti u emisiji Uranak na televiziji K1 bili su seizmolog Anja Mladenović i geolog, prof. dr Dragan Milovanović

Izvor: K1info

05/02/2025 > 12:35

podeli vest:

SANTORINI NA IVICI! Za tri dana više od 1.200 zemljotresa, da li je vulkan sledeći?
Foto: K1 televizija


U poslednja tri dana, Santorini je pogođen sa više od hiljadu zemljotresa, a seizmolozi strahuju da najači potres tek sledi. Više od 11.000 ljudi napustilo je ostrvo, a uznemirenost među meštanima raste. Koji su uzroci ove serije potresa?

Da li se na Santoriniju budi vulkan? O ovome su govorili seizmolog Anja Mladenović i geolog, prof. dr Dragan Milovanović, koji su gostovali u emisiji Uranak na televiziji K1.

- Malo je verovatno da ovi zemljotresi najavljuju vulkanizam, ili se možda radi o istom procesu koji bi mogao da aktivira vulkanizam, a ujedno izaziva i ove zemljotrese, što je tektonski fenomen, kao i šira regionalna aktivnost. Čudno je što se dešava toliki broj zemljotresa iste magnituda, koji nisu ni toliko mali. Svaki dan se desi jedan zemljotres sa magnitudom 5. U nekom trenutku, moraće da stane - rekla je Anja Mladenović.

Foto: Tanjug/AP photo

 

Ona je objasnila da ne može da se predvidi da li je ovo uvod u neki jači zemljotres.

- Moramo da sačekamo da vidimo šta će se događati u narednim danima i da li će zemljotresi početi da slabe. Tek tada ćemo moći da pretpostavimo da li se sva energija koja je zabeležena u tom području oslobodila, ili je ovo uvod za neki jači zemljotres. Ako je uvod, mogli bismo da izračunamo da bi taj zemljotres imao magnitudu oko 6 ili više od 6. Ali, nažalost, ne možemo da sprovedemo istraživanja koja bi nam omogućila da sa sigurnošću predvidimo da li će do toga doći - rekla je ona.

Profesor dr. Dragan Milovanović komentarisao je najnoviju seizmičku aktivnost na Santoriniju, objašnjavajući da je ovaj region deo razorne tektonske strukture koja donosi brojne nepoznanice, ali i nove podatke koji će pomoći u razumevanju situacije.

Foto: Tanjug/AP photo

 

- Činjenica je da prostor oko Santorinija, pa i sam Santorini, predstavlja jednu razornu tektonsku strukturu, gde se kreću tektonske ploče. Nismo sigurni da li se tu podvlači i bočno, ili se pomera samo jedan njen deo, ali je neosporno da je integralni deo jedne tektonske zone koja ide prema Turskoj i Himalajima. Ova vrlo jaka tektonska struktura nosi sa sobom mnoge nepoznanice, ali sam događaj pruža nove podatke, koji će nam omogućiti da znamo više. Sada je jasno da se na ovom području očekuju zemljotresi - rekao je profesor.

Santorini je vulkansko ostrvo

- Santorini je klasično vulkansko ostrvo, gde je nekada postojao intenzivni eksplozivni vulkanizam, što čini tlo nestabilnim, jer se ta prašina još nije konsolidovala. Ukoliko padne kiša, tlo se lako obrušava. Ono što znamo je da se svaka seizmička aktivnost manifestuje u dva pravca: kao zemljotres i kao vulkanska aktivnost. Iako se ne očekuje vulkanska aktivnost, jer na tom području nije utvrđen magmatski rezervoar na dubini od oko 40 km, trenutno nismo sigurni u tačan položaj, s obzirom na to da se nalazimo u okeanskoj regiji. Takođe, ne znamo koji deo ove strukture je gušći i koliko energije je oslobodilo - rekao je on i dodao:

- Neobično je što imamo ovoliko veliki i dugotrajan intenzitet zemljotresa. Serija manjih zemljotresa ukazuje na mogućnost vulkanske aktivnosti. Ovaj fenomen traje već tri dana, tokom kojih je zabeleženo više od 1.200 zemljotresa, čija je prosečna magnituda bila između 3 i 5 Rihtera. Iako vulkan još nije registrovan, to ne znači da ga zaista nema. Ovde se oslobodio deo energije, ali nije cela. Neobično je što nema cunamija, jer se tlo toliko drmusalo.

Foto: K1TV

 
Vezuv je poslednji put bio aktivan 1945. godine

- Tada je bila relativno mala erupcija, a to je bilo i vreme kraja rata. Trenutno je miran, ali to ne znači da neće početi da aktivira. On će ćutati dok ne dođe trenutak kada se ispod površine stvori dovoljno lave ili kada se formira neka pukotina. Kada dođe do razlike u pritisku, lava koja je pod manjim pritiskom može da izleti, što bi značilo erupciju - rekao je on.

Objasnio je da je epicentar zemljotresa van Santorinija.

- Zemljotresi su jaki jer je epicentar plitak, na dubini od oko deset kilometara. Da su dublji, uz istu jačinu, posledice bi bile mnogo ozbiljnije. Ovi plitki zemljotresi su, po mom mišljenju, oslobodili veliki deo energije - rekao je profesor.

Bonus video:

 

Ostavite komentar