KAKO JE TRAMP IZRAČUNAO VISINU CARINE ZA SVAKU ZEMLJU? Internet planuo kad je stiglo objašnjenje (FOTO)
podeli vest:

Američki predsednik Donald Tramp najavio je uvođenje carina od 10 do 49 odsto na proizvode iz gotovo svih zemalja sveta. Pri tome je pokazao spisak zemalja, navodne stope njihovih carina na američku robu (uključujući "kursne razlike i trgovinske barijere"), kao i tarife koje će se od sada primenjivati na proizvode iz tih zemalja koji se nađu na američkom tržištu.
Trampova najava je odmah izazvala spekulacije analitičara i javnosti o tome kako se došlo do konkretnih tarifnih stopa. Naime, sadašnje stope carina na američku robu u većini zemalja jednostavno se ne poklapaju sa onim što je Tramp najavio. Na primer, na listi predsednika SAD stoji da Evropska unija naplaćuje 39 odsto carina i drugih naknada na američku robu, ali je realna stopa znatno niža ili carina uopšte nema.
Finansijski komentator američkog dnevnog lista Njujorker i saradnik Atlantika i drugih medija, Džejms Surovecki, tvrdio je na X-u da je razumeo kako je Tramp došao do tarifnih stopa. On smatra da se do konkretnih stopa došlo tako što se američki trgovinski deficit podeli sa izvozom konkretne zemlje u SAD.
- Upravo sam shvatio odakle dolaze ove lažne carinske stope. Oni zapravo nisu izračunali carinske stope i necarinske barijere, kako tvrde. Umesto toga, za svaku zemlju su jednostavno uzeli trgovinski deficit SAD sa tom zemljom i podelili ga sa izvozom te zemlje u SAD.
Dakle, sa Indonezijom imamo trgovinski deficit od 17,9 milijardi dolara. Indonežanski izvoz u SAD iznosi 28 milijardi dolara. Dakle, 17,9/28 jednako je 64 odsto. Tramp tvrdi da nam Indonezija naplaćuje carine od 64 odsto. Kakva glupost - napisao je Surovecki na X-u.
U kasnijim objavama je napisao da su neke druge tarife koje je Tramp naveo jednostavno izmišljene. Surovecki kaže da Južna Koreja i SAD imaju trgovinski sporazum i da ne postoji carina od 50 odsto na američke proizvode, a da Evropska unija ne naplaćuje carinu od 39 odsto.
Komentator Njujorkera objašnjava da Tramp pod "necarinskim barijerama" podrazumeva porez na dodatu vrednost (PDV). Potrošači u Evropskoj uniji plaćaju PDV na sve proizvode (uz određene izuzetke), bez obzira na poreklo, pa se takva naknada teško može svrstati u carinu, smatra on.
- U SAD nema PDV-a. Američki potrošači umesto toga plaćaju porez na promet koji varira u zavisnosti od proizvoda i države - objašnjava on.
Na primeru Švedske, čija carinska služba na svom sajtu nudi mogućnost brzog i tačnog obračuna carinske stope na sve uvezene proizvode, vidi se da Trampova računica ne stoji. Carinska stopa na uvoz mobilnog telefona iz SAD u vrednosti od 1.000 dolara je 0 odsto. Ali plaća se 25 odsto PDV-a, kao i na mobilne telefone proizvedene u Evropi. Na primer, na američke patike se naplaćuje carina od osam odsto, a na solarne panele od 2,7 odsto.
Zvali su iz Bele kuće
Posle saopštenja Suroveckog na X, Kuš Desai, zamenik portparola Bele kuće Kerolajn Livit pokušao je da demantuje računicu komentatora Njujorkera. Desai je citirao dokument iz Kancelarije trgovinskog predstavnika Sjedinjenih Država (spoljnotrgovinska agencija) koji kaže: - Recipročne carine se izračunavaju kao tarifna stopa potrebna da bi se uravnotežili bilateralni trgovinski deficiti između SAD i svakog od naših trgovinskih partnera. Ova kalkulacija pretpostavlja da su uporni trgovinski deficiti posledica kombinacije tarifnih i necarinskih faktora koji sprečavaju direktnu trgovinsku stopu na 99 procenata, sa neponderisanim i uvozno ponderisanim prosecima od 20 i 41 procenat.
Predstavljena je i matematička formula koja je navodno dovela do konkretnih tarifa sa Trampove liste. Međutim, Surovecki tvrdi da formula zapravo samo potvrđuje njegovu računicu.
- Ne znam da li je zamenica portparola bila pogrešno informisana ili je samo zavedena. U svakom slučaju, Trampova administracija nije 'bukvalno izračunavala carinske i necarinske barijere' da bi odredila carinske stope za druge zemlje. Kao što sam rekao, podelila je trgovinski deficit SAD sa nekom zemljom sa uvozom SAD iz te zemlje, a zatim je rezultat pomnožila sa 0,5 - piše Desai.
BONUS VIDEO:
Ostavite komentar