Zdravlje

OVO SU SIMPTOMI RAKA OD KOG JE UMRLA VODITELJKA Daniela Boračeva je mesecima osmehom prikrivala tešku borbu

Izvor: K1info

16/04/2025 > 23:13

podeli vest:

OVO SU SIMPTOMI RAKA OD KOG JE UMRLA VODITELJKA Daniela Boračeva je mesecima osmehom prikrivala tešku borbu
Foto: instagram/ daniboracheva


Voditeljka Daniela Boračeva preminula je u 56. godini nakon više meseci borbe sa bolešću raka debelog creva. Daniela je sa osmehom na licu i velikim žarom vodila popularnu emisiju "Desetka", pa tako niko iz javnosti nije mogao da primeti tešku borbu koju je vodila sa svojim zdravljem.

Boračeva je bila veliki pobornik zdravog načina života, što je i opisala u svojoj knjizi "Moj manekenski kuvar" u kojoj je iz iskustva kroz modeling kojim se bavila pisala o zdravim receptima. 

Rak debelog creva od kojeg je preminula, spada u česte oblike kancera u savremenom dobu. 

Rak debelog creva ili kolorektalni karcinom jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti kod oba pola. Iako većina bolesnika ima oko 60 godina ili je starija, ova bolest poslednjih godina sve je prisutnija i kod mlađih osoba.

Uzrok nastanka nije tačno poznat, ali je epidemiološkim istraživanjima uočena viša učestalost kod visoko razvijenih naroda u čijoj je prehrani visok udeo životinjske masti i ulja, a malo biljnih vlakana.

Simptomi raka debelog creva 

Lokalizacija i veličina tumora dva su najvažnija činioca od kojih zavisi klinička slika bolesti.

Osim krvarenja najčešći simptomi bolesti su nelagoda u trbuhu i promena u načinu pražnjenja stolice. Postoje razlike u kliničkoj slici tumora smeštenih u levoj i desnoj polovini debelog creva.

Karcinom smešten u cekumu i ascedentom kolonu često je asimptomatičan. Ako su simptomi prisutni, najčešće je reč o nekarakterističnom bolu, pojavi tamnije boje stolice i na kraju palpabilne tumorske mase. Sideropenična anemija nepoznatnog uzroka, posebno upućuje na dijagnozu karcinoma debeloga creva.

Simptomi tumora leve polovine debelog creva najčešće su svetla krv pomešana sa stolicom, smanjen promer stolice, promena načina pražnjenja stolice, grčeviti bolovi i konačno znakovi opstrukcije lumena.

Razvojem bolesti javljaju se druga metastatska žarišta kao npr. u jetri, limfnim čvorovima i plućima. Jako bitan i često prvi simptom je nagli gubitak telesne težine, zbog kojeg se pacijenti uglavnom i javljaju lekaru.

Kako se leči rak debelog creva

Povećani rizik razvoja raka debelog creva imaju bolesnici s ulceroznim kolitisom (rizik se povećava s trajanjem bolesti) i porodičnom polipozom. Oko četvrtina bolesnika s kolorektalnim karcinomom ima u porodičnoj anamnezi barem jednog člana s istom bolesti.

Otkrivanjem raka debelog creva u ranoj fazi, mogu se spasiti životi. Tada je lečenje vrlo uspešno, jer se rak razvija sporo. Time se smanjuje potreba za operativnim zahvatima. Osobe starije od 50 godina trebalo bi da idu na testiranje svake godine, a najmanje svake treće godine.

Gvajakovim testom testira se nevidljiva krv u stolici. Ako se utvrdi, to je prvi znak raka, polipa ili drugih bolesti debelog creva. Digitorektalnim pregledom otkriva se rak u predelu završnog creva i rak prostate. Kolonoskopskim pregledom može se pregledati celo debelo crevo, kao i rentgentskim pregledom. Rak se može lečiti hemoterapijom ili radijacijom.

Prevencija raka debelog creva

Prehrana bogata vlaknima, smanjenje količine masti u hrani i dnevne količine crvenog mesa. Dokazan je i povoljan učinak fizičke aktivnosti, NSAR, aspirina, inhibicije stvaranja ciklooksigenaza, nadomesne hormonske terapije kod žena u postmenopauzi te izbegavanje alkohola i pušenja. 

Zaštita protiv raka debelog creva je umerena telesna aktivnost, povrće i voće s puno vlakana (kupus, kelj, karfiol, limun, grejpfrut, narandža, mekinje itd). Treba izbegavati masnu, jako prženu, dimljenu i suvomesnatu hranu. Redovno pražnjenje stolice pomaže u prevenciji. 

Potreba ranog otkrivanja karcinoma debelog creva temelji se na činjenici da su rezultati lečenja bolji što se bolest ranije otkrije. Kod osoba starijih od 50 godina pregled stolice i digitorektalni pregled trebalo bi provoditi jednom godišnje, sigmoidoskopiju svakih pet godina, a kolonoskopiju svakih deset godina. Testiranje stolice jednom godišnje sprečava nastanak karcinoma u 18-33% osoba, sigmoidoskopija svakih 5 godina u 34-55%, a kolonoskopija svakih dest godina u 75% osoba.

BONUS VIDEO

Ostavite komentar