
Ako nisu NAJLEPŠI, sigurno su NAJATRAKTIVNIJI: Krdo DIVLJIH KONJA jedini stanovnici planine STOLOVI
Iako svaki konj ima svog vlasnika, njihov pokušaj da ih vrate u štalu sad je, prosto, nemoguća misija
podeli vest:

Planina Stolovi, koja se sa južne strane uzdiže iznad Kraljeva, manastira Žiče, srednjovekovnog grada Magliča i Ibarske klisure, osim po stoletnim šumama, prelepim proplancima i belim mirisnim narcisima, poznata je i po još jednoj nesvakidašnjoj atrakciji - krdu poludivljih konja koje skoro pola veka opstaje na ovoj živopisnoj planini.
Gizdave lepotane koje više od jedne decenije predvodi neprikosnoveni vođa i gospodar pastuv Moro vremenom su postali i prava turistička atrakcija, koja iz godine u godinu privlači sve veći broj posetilaca, zaljubljenika u prirodu i životinje.
Iako svaki konj ima svog vlasnika, svaki pokušaj njihovog odvođenja i odvajanja od krda i planine predstavlja nemoguću misiju. Lepše im je na planiskim visovima, prostranim četinarskim i brezovim šumama, prostranim livadama prekrivenim bujnom sočnom hranom, nego u torovima i toplim štalama.
Inače, konje su na planinu najpre dovodili meštani Žiče, Kamenice, Magliča i drugih okolnih sela na obroncima Stolova, kako bar leti ne bi morali da obezbeđuju hranu za njih.
- Ja sam davne 1973. godine na ovu planinu izveo jednog pastuva i kobilu. Pred zimu sam ih vraćao u štalu i tako nekoliko godina, dok ih jednom prilikom nisam ostavio da tu prezime. Tu su se oni, kao i konji ostalih vlasnika, umnožavali, osamostaljivali, postajali nezavisni od ljudi, poprimajući vremenom osobine poludivljih konja, ali nikada nikog nisu povredili - rekao je Slavko Nikolić, vlasnik najvećeg broja konja na Stolovima.
Na Stolovima konji odolevaju velikim izazovima. Naročito je teško zimi kad snežni nanosi i smetovi dostignu visinu od nekoliko metara, a temperatura se spusti i do 30 stepeni ispod nule.

RINA
Pogledaj galeriju

RINA
Pogledaj galeriju

RINA
Pogledaj galeriju

RINA
Pogledaj galeriju

RINA
Pogledaj galeriju
U vreme ždrebljenja, kobile, a naročito mladunci izloženi su svakodnevnim nasrtajima divljih životinja tako da bude godina kad krdo ostane bez ijednog mladunca.
- Prirodna selekcija čini svoje, što je posebno karakteristično za život životinja u skoro ekstremnim uslovima. Opstaju samo potpuno zdravi primerci, fizički sposobni da nađu hranu i ne postanu plen vukova i medveda - kaže veterinar Dragan Marković.
- Pastuv Moro, neprikosnoveni vođa krda, koji svoju superiornost u snazi dokazuje čitavu deceniju, sav je u ožiljcima od borbi s divljim zverima u kojima je branio ostale konje u krdu, sebe, a najrevnosnije svoje mlade potomke - dodaje on.
Zbog obilja zdrave i sočne hrane 60-ih i 70-ih godina prošlog veka na Stolovima bilo je i do hiljadu i po ovaca i nekoliko stotina goveda, mahom bikova i junadi. Žički domaćin Slavko Nikolić kaže da bi baš odavde mogao da krene preporod govedarstva u kraljevačkom kraju, ali i širem području.
- Veliki proizvođači mesa na našem području: Kotlenik, NID, SAN, koji imaju visoke standarde u proizvodnji i izvozne reference, da ne pominjem niz malih klanica i prerađivača, mogli bi da na Stolovima nađu svoju sirovinsku bazu za budućnost, koja ne bi puno koštala - ističe kraljevački agronom Dragutin Jevtović.
ČUDO u Srbiji: Sagradili CRKVU bez ijednog EKSERA, ona i danas "živi"
Uprkos teškim vremenima, digla se iz pepela zahvaljujući tadašnjim meštanima azbukovačkog kraja
23.09.2022
ReportažaNestvarna PRIRODNA LEPOTA višestruko POVEĆALA CENE zemljišta u okolini Ljubovije
U Zapadnoj Srbiji, među najatraktivnijim lokacijama je vidikovac Lokva, u koji dolaze turisti iz celog sveta
15.09.2022
ReportažaSUDAR DVE EVROPSKE REKE - pogledajte snimak retkog prirodnog fenomena u Švajcarskoj
U švajcarskom gradu Ženeva, reke Rona i Avr sudaraju se stvarajući spektakularni prizor, koji je ujedno i prirodni fenomen
15.09.2022
ReportažaMladi arheolog pravi nesvakidašnji KAMP podno Magliča, dolaze volonteri iz čitavog sveta
Suština svega je povratak prirodi i formiranje specifičnog samoodrživog naselja u kojem bi živeli kao što je to bilo nekad
12.09.2022
Reportaža
Ostavite komentar