MEĐUNARODNI DAN ŠUMA "Pluća planete", hrane nas, greju i spašavaju – vreme je da im uzvratimo
podeli vest:

Zamislite da ste negde duboko u šumi, među krošnjama koje šušte tiho kao najlepša uspavanka. Vazduh je svež, miris zemlje podseća na detinjstvo, a sunčevi zraci stidljivo se probijaju kroz granje... U tom zelenom miru krije se mnogo više nego što oko vidi – šuma nije samo sklonište prirodi i tišini, već i izvor života, hrane, pa čak i nade.
Upravo na to nas svake godine 21. marta podseća Međunarodni dan šuma, koji se ove 2025. godine obeležava pod temom: "Šume i hrana". Iako nam možda ne deluje tako, drveće i šumski ekosistemi igraju ključnu ulogu u našem svakodnevnom životu – mnogo veću nego što bismo na prvi pogled rekli.

Čuva hranu za sve nas
Da li ste znali da više od pet milijardi ljudi koristi šumske proizvode za ishranu? Ne govorimo samo o pečurkama koje uberete na planinskoj stazi ili o šumskim jagodama koje pojedete pre nego što stignete kući – govorimo o celokupnom bogatstvu koje šuma nesebično deli s nama.
Šume su neophodan izvor energije, jer obezbeđuju drvo za kuvanje i pečenje
U krošnjama i granama kriju se orašasti plodovi, voće, seme, med, pa i lekovito bilje, a ponegde i – večera! U tropskim krajevima sveta, divljač i insekti iz šume su svakodnevni izvor proteina, dok je drvo i dalje glavni izvor toplote i kuvanja za dve milijarde ljudi na planeti. Dakle, kada sledeći put pripremate obrok u šerpi na šporetu, setite se – možda deo tog jela duguje svoje poreklo baš šumi.
Saveznik u krizi
Zanimljivo je da šuma često postaje oslonac kada zatrese život. U kriznim vremenima, kada nestanu sigurnost i red, ljudi se vraćaju prirodi. U mnogim ruralnim krajevima, porodice obezbeđuju i do 20% prihoda upravo zahvaljujući onome što im šuma daje. Ona je tu – uvek tiha, skromna i darežljiva.
Ekosistem koji čuva i ono što se ne vidi
Šume nisu samo snabdevači, već i čuvari ravnoteže. Pomažu u zadržavanju vlage u zemljištu, štite useve od vetra, hlade vazduh, hrane oprašivače... Bez njih bi i naš tanjir izgledao znatno praznije, a svet mnogo suvlje i toplije.
Svetske šume godišnje atmosferi daju 86 milijardi tona kiseonika, a apsorbuju čak 119 milijardi tona ugljen-dioksida
Ali – kao i svaki junak u tišini – šuma je i ugrožena. Godišnje nestane čak 10 miliona hektara šume, a oko 70 miliona biva pogođeno požarima. To nisu samo brojevi – to su izgubljeni domovi za životinje, izgubljene staze za planinare, izgubljena tišina za one koji je traže.
Šta možemo da učinimo?
Ne mora svako od nas da postane čuvar šume sa kačketom i dvogledom. Nekada je dovoljno i da ne bacimo kesu u reku, da posadimo drvo ispred zgrade, da deci pričamo bajke koje se dešavaju među borovima, a ne samo na ekranima. I da se podsetimo da je svet mnogo više od asfalta i betona.
A možda baš danas, na Međunarodni dan šuma, treba da napravimo korak u tu tišinu. Da obiđemo obližnju šumu, nagnemo se ka drvetu i zahvalimo mu – za kiseonik, za plod, za hlad, za lepotu.
Jer u krošnji jednog drveta ponekad ima više mudrosti nego u stotinama reči. A šuma? Ona nas uvek prima bez pitanja.
BONUS VIDEO:
Ostavite komentar