Slobodno vreme > Porodica i Deca
ISTORIJAT MEĐUNARODNOG DANA ŽENA Borba koja još traje
podeli vest:

Međunarodni dan žena, koji se svake godine obeležava 8. marta, nije samo prilika za cveće i poklone – on je podsećanje na dugu borbu žena za prava, ravnopravnost i dostojanstvo. Ovaj dan ima b 19. vekaogatu istoriju koja datira još iz i nosi snažnu poruku borbe za bolji položaj žena u društvu.
KAKO JE POČEO MEĐUNARODNI DAN ŽENA?
Prvi koraci ka obeležavanju Dana žena započeli su u Sjedinjenim Američkim Državama. 8. marta 1857. godine, tekstilne radnice iz Njujorka organizovale su protest protiv loših radnih uslova i niskih plata. Policija je razbila demonstracije, ali je ovo bio početak radničkog pokreta koji je ženama dao glas.
Godine 1908., ponovo u Njujorku, održan je još jedan protest žena koje su zahtevale kraće radno vreme, bolje plate i pravo glasa. Već naredne godine, 1909., prvi Nacionalni dan žena obeležen je u SAD na inicijativu Socijalističke partije Amerike.
Međunarodni karakter Dan žena je dobio 1910. godine, kada je nemačka socijalistkinja Klara Cetkin predložila da ovaj dan bude dan borbe za ženska prava širom sveta. Već 1911. godine, Dan žena je prvi put zvanično obeležen u Austriji, Danskoj, Nemačkoj i Švajcarskoj.
Jedan od ključnih trenutaka dogodio se u Rusiji 1917. godine, kada su žene organizovale veliki protest tražeći „hleb i mir“, što je dovelo do značajnih društvenih promena i ubrzalo dobijanje ženskog prava glasa.
Organizacija Ujedinjenih nacija (UN) proglasila je 1977. godine 8. mart Međunarodnim danom žena, ističući njegov značaj za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i društveni napredak.
U Italiji je mimoza simbol Dana žena.
ŽENE KOJE SU PROMENILE SVET
Tokom istorije, brojne snažne, hrabre i uticajne žene ostavile su neizbrisiv trag u borbi za prava žena, nauku, umetnost, politiku i društveni napredak. Evo samo nekih od njih:
1. KLARA CETKIN (1857–1933).
Osnivačica Međunarodnog dana žena.
Socijalistkinja i borac za ženska prava.
Zalagala se za pravo žena da glasaju, rade i budu ravnopravne u društvu.
2. ROSA LUKSEMBURG (1871–1919).
Revolucionarka i politička aktivistkinja.
Borila se za radnička i ženska prava.
Bila je glas protiv ratova i nepravde.
3. SIMON DE BOVOAR (1908–1986).
Francuska filozofkinja, književnica i feministkinja.
Napisala čuvenu knjigu "Drugi pol", koja je promenila način na koji društvo posmatra žene.
Jedna od prvih žena koja je otvoreno govorila o patrijarhatu i potrebi za jednakim pravima.
4. FRIDA KALO (1907–1954).
Meksička slikarka i simbol snage i borbe.
Kroz umetnost je prikazivala patnju, bol i položaj žena.
Inspiracija ženama širom sveta da se ne boje da budu drugačije.
5. MARIJA KIRI (1867–1934).
Nobelovka i pionirka u nauci.
Prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu i to dva puta – za fiziku i hemiju.
Njeno otkriće radioaktivnosti promenilo je medicinu i fiziku.
6. AMELIJA ERHART (1897–1937).
Prva žena pilot koja je sama preletela Atlantski okean.
Simbol hrabrosti i borbe protiv društvenih normi koje su žene držale podalje od "muških" profesija.
7. MARGARET TAČER (1925–2013).
Prva žena premijer Velike Britanije.
Pokazala da žena može biti lider i doneti krupne političke odluke u muškom svetu.
8. MALELA JUSAFZAI (rođena 1997.)
Dobitnica Nobelove nagrade za mir.
Preživela atentat zbog zalaganja za pravo devojčica na obrazovanje u Pakistanu.
I dalje se bori za obrazovanje devojčica širom sveta.
ZAŠTO SE DANAS OBELEŽAVA MEĐUNARODNI DAN ŽENA?
Iako su žene kroz istoriju ostvarile mnoga prava, borba još uvek traje. I danas:
✔ Žene su manje plaćene od muškaraca za isti posao u mnogim zemljama.
✔ Rade duple smene – plaćeni posao i kućne obaveze koje se podrazumevaju.
✔ Nailaze na prepreke u karijeri zbog materinstva.
✔ Trpe nasilje, diskriminaciju i neravnopravnost u mnogim delovima sveta.
Dan žena nije samo simbol – to je podsetnik da borba za jednakost traje i da svaka žena zaslužuje poštovanje, podršku i ravnopravnost.
💜 Srećan 8. mart svim ženama – neka budu hrabre, svoje i slobodne, ne samo danas, već svakog dana! 💜
BONUS VIDEO:
Ostavite komentar