Vesti > Društvo

ZABRINJAVAJUĆE! Svaki 10. Srbin pati od poremećaja rada ŠTITASTE ŽLEZDE! Endokrinolog ukazuje na prve SIMPTOME

Gost emisije "Uranak" na televiziji K1 bio je endokrinolog, prof. dr Miloš Žarković

Izvor: K1info

Autor: Anica Ninković

17/05/2024 > 12:44

podeli vest:

ZABRINJAVAJUĆE! Svaki 10. Srbin pati od poremećaja rada ŠTITASTE ŽLEZDE! Endokrinolog ukazuje na prve SIMPTOME
Foto: K1 televizija


Štitasta žlezda, mala, ali izuzetno važna žlezda smeštena u vratu, igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, rasta i razvoja organizma.

Poslednja istraživanja pokazuju da svaki deseti građanin Srbije pati od poremećaja rada štitaste žlezde. Ovaj zabrinjavajući podatak ukazuje na značaj pravovremenog prepoznavanja simptoma i traženja medicinske pomoći. Kako možemo prepoznati da imamo problem sa štitastom žlezdom? Koji su simptomi koji bi trebalo da nas alarmiraju? Na ovu temu u emisiji "Uranak" na televiziji K1, govorio je endokrinolog, prof. dr Miloš Žarković.

- Imamo tri grupe bolesti: dve grupe poremećaja funkcije i poremećaj građe. Češći je poremećaj građe i ne volim da govorim da je to bolest, jer svaki čovek ima čvor u štitastoj žlezdi, a sa starenjem, recimo sa 80 godina, čak sedamdeset posto ljudi ima čvor u štitastoj žlezdi. Problem je što je od svih čvorova, pet odsto maligno - rekao je on i dodao:

- Imali smo do pre par godina stalni porast učestalosti maligniteta štitaste žlezde. Čak se smatralo da će postati i jedan od češćih, srećom nije. Maligniteti štitaste žlezde nisu previše agresivni, i ako lečimo, možemo ljude da izlečimo. To je ono što je dobro.

Poremećaj funkcije štitaste žlezde

- Ako imate hipertireozu, odnosno višak tiroidnih hormona, to je jednostavno prepoznati. Simptomi su: neželjeni gubitak na težini, lupanje srca, psihički poremećaji, pad koncentracije, preznojavanje, drhtanje ruku. Važno je to prepoznati jer dugotrajna hipertireoza dovodi do srčanih poremećaja, ali može delovati i na ceo organizam. Dve stvari koje regulišu tiroidne hormone su funkcija mozga i metabolizam. Kada imate manjak tiroidnih hormona, to je dosta teško prepoznati. Tešku hipotireozu može prepoznati svako, jer su ljudi usporeni, govore dubokim glasom, podbuli su. Međutim, blagu hipotireozu, koja ne mora biti laboratorijski blaga, klinički je teško prepoznati. To su problemi sa pamćenjem, promene raspoloženja, tako da potpuno zdravi ljudi i ne misle da su bolesni. Ozbiljni problemi su sa plodnošću - rekao je on.

Foto: K1 televizija

Prof. dr Miloš Žarković
Sve više mladih ima problem sa tiroidnom žlezdom

- Mi više ne viđamo teške forme bolesti, što je jako bitna i dobra stvar. Dogodila se bolja dijagnostika, jer sada imate ultrazvučne preglede gde se odmah vidi da je struktura poremećena. Dešavaju se promene u našoj okolini. Imamo bolju dijagnostiku, blaže forme, ali više bolesnih. Više bolesnih imamo iz dva razloga. Prvi razlog su endokrini remetitelji, hemijske supstance koje se nalaze u našem okruženju, do skora su se nalazili u supstancama kojima se impregnirala tkanina da ne bude zapaljiva, kao što su tkanina za nameštaj i zavese. Te supstance su bile u direktnoj vezi sa povećanom učestalošću karcinoma i hipotireoze. Endokrini remetitelji se nalaze u raznim vrstama industrijskog otpada. Druga stvar koja je u vezi sa karcinomom štitaste žlezde je gojaznost - rekao je on.

Prevencija

- Ključna stvar je normalan unos joda. Morate imati adekvatan unos gvožđa, selena i vitamina D. To su stvari na koje čovek može da utiče. Ostalo nije toliko značajno. Što se tiče ishrane, sve što važi za normalnu zdravu ishranu, važi i za štitastu žlezdu. Prvo bi trebalo izbegavati endokrine remetitelje, plastike i slično. Koristite vodu iz česme, staklene posude, itd. Druga stvar je da žene imaju adekvatan unos gvožđa. Najbitniji enzim za sintezu tiroidnih hormona sadrži gvožđe. Ako nemate dovoljno gvožđa, imaćete anemiju, ali i neke druge probleme - rekao je on.

Žene češće oboljevaju od muškaraca

- Žene imaju nekoliko puta više problema sa štitastom žlezdom, ali i drugim autoimunim bolestima nego muškarci. Žene imaju dva X hromozoma, dok muškarci imaju XY. Međutim, kod žena je jedan X hromozom neaktivan, ali nije neaktivan uvek isto, već različito. Tako kod žena postoji jedan himerizam, što pospešuje autoimune odgovore. Drugo, tu su estrogeni, a treće, kod žena koje su rađale, postoji mikrohimerizam zbog prodora ćelija ploda u organizam majke. Najčešća autoimuna bolest kod ljudi je Hašimoto - rekao je on.

Terapija

- Imamo inovativne terapije, ali najbitnije je da imamo adekvatne. Jedan od najvećih trijumfa medicine je levotiroksin. To je jedna jeftina mala tableta jednom dnevno omogućava savršeno normalan život i pije se do kraja života. Bolesti štitaste žlezde su hronične nezarazne bolesti koje predstavljaju značajno opterećenje za zdravstveni sistem - rekao je on.

Fizičke aktivnosti

- Pacijent sa teškom ili blagom hipertireozom ima velike probleme sa mišićima, posebno sa srčanim mišićem. Dok se ne postigne normalno tiroidno stanje, taj pacijent treba da odmara sve dok se stanje ne poboljša. Isto važi i za hipotireozu. Dok se ne uspostavi normalno stanje, pacijent treba da odmara, jer njegov organizam trpi veliko opterećenje usled poremećaja - zaključio je dr Miloš Žarković.

 

Ostavite komentar