Kultura i umetnost > Film/Serija

SERIJA "ADOLESCENCIJA" OTVORILA OČI RODITELJIMA Ove skrivene poruke tinejdžeri razmenjuju pomoću emotikona (FOTO+VIDEO)

Izvor: K1info

01/04/2025 > 10:24

podeli vest:

SERIJA "ADOLESCENCIJA" OTVORILA OČI RODITELJIMA Ove skrivene poruke tinejdžeri razmenjuju pomoću emotikona (FOTO+VIDEO)
Foto: Tanjug/Netflix via AP


Najnovija Netfliksova kriminalistička mini-serija "Adolescencija" otvara oči roditeljima, pokazujući kako tinejdžeri koriste emotikone kao šifrovane poruke na internetu.

Serija u četiri epizode prati 13-godišnjeg Džejmija Milera (koga glumi Oven Kuper), koji biva uhapšen zbog ubistva svoje školske drugarice Kejti, nakon što je postao radikalizovan na internetu kroz incel (nesvojevoljni celibat) i mizoginu kulturu, prenosi britanski Metro.

Jedna posebno uznemirujuća scena prikazuje koliko su odrasli u seriji nesvesni onoga što se dešava. Detektiv Luk Baskomb pogrešno tumači niz emotikona koje je Kejti ostavila ispod Džejmijeve objave na Instagramu, verujući da su flertujuće prirode.

Tanjug/Netflix via AP

Međutim, istina postaje jasna tek kada njegov sin tinejdžer, Adam, otkrije njihovo mnogo mračnije značenje.

- Crvena pilula znači ‘vidim istinu’. To je poziv na akciju od strane manosfere - objašnjava Adam (koga igra Amari Bakus) u napetoj sceni.

- Ona kaže da je on incel, tata. Kaže da će to zauvek i ostati. Kada nekome kažu da je incel, to znači da će zauvek biti u celibatu.

Adamovo objašnjenje ukazuje na toksičnu subkulturu manosfere – skupa onlajn zajednica koje promovišu radikalne mizogine stavove, često zasnovane na ideji da žene manipulišu muškarcima i da je samo mali procenat muškaraca ženama zaista privlačan.

U tom mračnom delu interneta, crvena pilula – pojam preuzet iz filma Matriks – simbolizuje buđenje u navodnu istinu o polnim odnosima i moći.

U sceni, Adam objašnjava da komentar koji je Kejti ostavila ispod Džejmijeve objave, uz emodži dinamit, zapravo označava "eksplodirajuću crvenu pilulu“, što znači da je neko incel.

Ko su inceli čitajte u našoj odvojenoj vesti.

Zatim pominje i "pravilo 80/20“, koncept koji kruži među njegovim vršnjacima, i njegovo povezivanje sa emodžijem "100“. "80% žena je privučeno ka 20% muškaraca“, objašnjava Adam detektivu Baskombu.

- Žene moraš prevariti jer ih ne možeš osvojiti na normalan način - objašnjava on.

Dodaje i da se emodži pasulja (kidney bean) koristi kao oznaka ili samoidentifikacija celibata, verovatno zbog sličnosti sa emodžijem kafe, koji se koristi u uvredljivim mimovima usmerenim protiv žena.

Mimovi sa kafom, popularni na platformama poput 4Chan i Reddita, koriste se za omalovažavanje žena i učvršćivanje štetnih stereotipa.

Adam takođe ističe kako čak i naizgled bezazleni emotikoni, poput srca, koje njegov otac koristi da izrazi nežnost, mogu imati potpuno drugačija značenja među mlađima.

U istoj sceni objašnjava:

- Crveno znači ljubav, ljubičasto – napaljenost, žuto – ‘zainteresovan(a) sam, da li si ti?’, roze – ‘zainteresovan(a) sam, ali ne za seks’, narandžasto – ‘bićeš dobro’… sve ima značenje – apsolutno sve - objašnjava on.

Tanjug/Netflix via AP

Kako razgovarati sa decom o onlajn kulturi

Detektiv Baskomb (kao i mnogi gledaoci) ostaje zatečen informacijama koje saznaje o mračnim značenjem emotikona.

Ova scena služi kao snažan podsetnik roditeljima da je digitalni svet u kojem njihova deca žive u stalnoj promeni, kao i način na koji komuniciraju onlajn.

Ako ste zabrinuti zbog izloženosti vašeg deteta onlajn subkulturama poput manosfere ili incel zajednica, važno je da im pristupite pažljivo.

Dženi Vorik, terapeutkinja i stručnjak za roditeljstvo akreditovana od strane BACP-a, savetuje da se o digitalnim temama sa decom razgovara kao o kontinuiranom dijalogu.

- Zadržite otvoren i radoznao stav - rekla je za Metro.

- Važno je da podstaknete otvorenu komunikaciju bez osuđivanja. Postavljajte pitanja poput: ‘Šta misliš o načinu na koji neki ljudi govore o polovima na internetu?’ 

Ovakav pristup stvara sigurno okruženje u kojem dete može otvoreno govoriti o svemu što je možda videlo, čak i ako je uznemirujuće.

Dženi ističe da je ključno pomoći deci da prepoznaju manipulativne taktike koje koriste ekstremističke grupe, poput podele na "mi protiv njih“.

- Podstičite kritičko razmišljanje – naučite ih da preispituju izvore sadržaja i razumeju zašto određene grupe imaju određena uverenja - dodaje.

Umesto da pribegavate strogim merama poput zabrane sajtova ili oduzimanja uređaja, roditelji bi trebalo da usvoje uravnotežen pristup.

- Podstaknite dete da sa vama podeli svoje omiljene sajtove i influensere - predlaže Dženi.

- Razgovarajte o alatima kao što su vremenska ograničenja za ekran i filteri za sadržaj, i budite tu da im pomognete da nauče kako da samostalno upravljaju svojim onlajn navikama.

Dodaje da su društvene mreže dizajnirane da zadrže korisnike u beskonačnom skrolovanju, što može biti posebno izazovno za adolescente. "Softver za nadgledanje može pomoći, ali nikako ne sme da zameni otvorenu komunikaciju.“

Dženi ističe da, ako primetite promenu u ponašanju vašeg deteta – ako postane preterano ljuto, frustrirano ili povučeno – to je znak da treba započeti razgovor.

- Odbrambeno ili tajanstveno ponašanje kada ih pitate o onlajn aktivnostima treba shvatiti ozbiljno - istakla je ona.

BONUS VIDEO:

Ostavite komentar