VAKCINE PROTIV KORONE ubile 17 miliona ljudi - TEORIJA ZAVERE ili ne? Stručnjaci o tome ŠTA JE ISTINA
Američki teoretičar zavere Aleks Džouns tvrdi da su vakcine protiv kovida, umesto da štite, uzrokovale smrt 17 miliona ljudi
17.01.2024
SrbijaFBI tvrdi da je korona pobegla iz laboratorije...
podeli vest:
Svetski i hrvatski mediji, kao i društvene mreže, poslednjih dana su alarmantnim tonom preneli vest prema kojoj su kineski naučnici povezani sa vojskom u laboratoriji stvorili korona virus koji je stoprocentno smrtonosan i mogao bi da izazove sledeću pandemiju. među ljudima. Naravno, mnogo opasnije od covid-19!
Kako to obično biva u senzacionalističkom prenošenju naučnih tema, u priči ima istine, ali i dosta preterivanja i dezinformacija.
Za početak treba navesti ključne teze iznete u medijima:
- Kineski naučnici sproveli su eksperimente sa mutiranim sojem koronavirusa koji je 100% smrtonosan kod miševa, uprkos zabrinutosti da bi takvo istraživanje moglo da izazove novu pandemiju.
Američki teoretičar zavere Aleks Džouns tvrdi da su vakcine protiv kovida, umesto da štite, uzrokovale smrt 17 miliona ljudi
17.01.2024
SrbijaTridemija je sudar gripa, korone i respiratornog sinicijalnog virusa (RSV)
11.01.2024
Srbija- Naučnici povezani sa kineskom vojskom klonirali su virus sličan virusu SAR-CoV-2 pronađenom kod rakova, poznatom kao GKS_P2V, i zarazili miševe njime.
- Miševi su "humanizovani", što znači da su napravljeni da više liče na ljude. Tačnije, oni su genetski modifikovani da eksprimiraju protein koji se nalazi kod ljudi kako bi se procenilo kako bi se virus mogao ponašati kod ljudi.
- Svaki glodar koji je bio zaražen virusom uginuo je u roku od osam dana, što su naučnici opisali kao „iznenađujuće” brzo.
- Tim je takođe bio iznenađen kada je otkrio visok nivo virusnog opterećenja u mozgu i očima miševa, što sugeriše da se virus, uprkos tome što je povezan sa covid-19, replicira i širi telom na jedinstven način.
Foto: Shutterstock
Ključni problem u izveštavanju ove vesti je to što se stvara lažan utisak da su kineski naučnici stvorili virus koji bi mogao biti 100% smrtonosan za ljude jer je imao takav efekat na "humanizovane" miševe, koji su napravljeni da liče na ljude.
Konkretno, takav utisak se može steći iz naslova mamca za klikove koji ne pominju miševe, na primer: Stvorili su virus sličan koroni, smrtnost je 100 odsto: 'Ovo ludilo se mora zaustaviti pre nego što bude prekasno!
Neki mediji čak idu tako daleko da naslovima sugerišu da Kina razvija biološko oružje.
Novi soj, poznat kao JN.1 ispoljava čudne simptome
03.01.2024
VestiStudija je takođe otkrila da je 3,7 miliona ljudi zaposleno, ali imaju zdravstveno stanje koje ograničava količinu posla koji obavljaju
24.12.2023
SvetU mnogim medijima se stvorio i lažan utisak da je sa sigurnošću potvrđeno da su Kinezi u laboratoriji stvorili SARS-CoV-2, a sugeriše se da sada 'ponovo' stvaraju i kloniraju neke još opasnije viruse. Naime, kako smo već pisali na Indeku, istraživanja u ozbiljnim časopisima, poput Sajensa, pokazala su da je SARS-CoV-2 najverovatnije nastao prirodnim putem i da je na ljude prešao prirodnim putem na „mokroj“ pijaci u Vuhanu.
Za početak, nije naodmet napomenuti da rad, koji je objavljen u bazi podataka BioRkiv, još nije recenziran niti objavljen ni u jednom ozbiljnom naučnom časopisu.
Ali činjenica je da je zbog hitnosti dijeljenja rezultata naučnih istraživanja o virusima tokom pandemije postalo prilično uobičajeno da takve objave privlače pažnju.
Foto: Youtube PrintScreen/SciShow
Treba napomenuti da virus GKS_P2V, koji je u fokusu istraživanja naučnika, nije namerno stvoren u laboratoriji. To je prirodni virus izolovan od pangolina.
Kako pišu autori u studiji, dva pangolinska koronavirusa, povezana sa SARS-CoV-2, GD/2019 i GKS/2017, identifikovana su i pre izbijanja Covid-19. Odgovarajući izolati, nazvani pCoV-GD01 i GKS_P2V, uzgajani su 2020. i 2017. godine, a ispitana je njihova infektivnost i patogenost.
Rezultati su pokazali da izolat pCoV-GD01, koji je sličniji SARS-CoV-2, može da zarazi i izazove bolest zlatnih hrčaka i tzv. hACE2 humanizovanih miševa.
U Istri je veliki broj zaraženih od velikog kašlja i korona virusa
20.12.2023
RegionVirus RSV je vrlo nezgodan i opasan, napada pluća i ljudi moraju da budu oprezni, savetuju lekari
15.12.2023
SrbijaS druge strane, GKS_P2V takođe može zaraziti obe vrste, ali izgleda da ne izaziva očiglednu bolest kod ovih životinja. Dakle, prirodna varijanta tog virusa koja je istraživana u novoj studiji ne izaziva bolest kod zlatnih hrčaka i humanizovanih miševa.
Istina je da su u novom istraživanju korišćeni mutantni virusi, ali su se oni spontano razvili u ćelijskim kulturama u laboratoriji. Nisu namerno razvijeni da bi se dobili opasniji virusi, odnosno da bi se dobili tzv. dobijanje funkcije, kako spekulišu pojedini mediji.
Autori pišu da je rani izolat GKS_P2V zapravo bio mutant sa 104 izbrisana nukleotida, da je prilagođen ćelijskoj kulturi i nazvan GKS_P2V(short_3UTR).
- U ovoj studiji, klonirali smo ovaj mutant, uzimajući u obzir sklonost koronavirusa brzoj adaptivnoj mutaciji u ćelijskoj kulturi, i procenili njegovu patogenost kod hACE2 miševa. Otkrili smo da klon GKS_P2V(short_3UTR) može inficirati hACE2 miševe sa visokim virusnim opterećenjem otkriveno u plućima i moždanom tkivu. Ova infekcija je dovela do 100% smrtnosti hACE2 miševa. Pretpostavljamo da bi uzrok smrti mogao biti povezan sa početkom kasne infekcije mozga - navodi se.
Foto: Youtube PrintScreen/SciShow
Virusi u kulturama akumuliraju mutacije koje se možda ne javljaju u organizmima. Ovde treba napomenuti da virusi, kada se uzgajaju u ćelijskoj kulturi, često akumuliraju mutacije koje ne bi akumulirali da su replicirani kod životinja koje imaju imuni sistem koji nastoji da ih uništi.
Takve mutacije mogu spontano nastati i kod životinja, ali je pitanje koliko bi bile uspešne u širenju kroz organizam i među jedinkama u životinjskoj populaciji. Još veće pitanje je koliko bi bili uspešni u ljudskoj populaciji kada bi se virus preneo na ljude.
Osim toga, poznato je da visoko patogeni virusi, koji izazivaju teške bolesti i visok mortalitet, obično nisu naročito uspešni u širenju. Ovo je posebno tačno u ljudskoj populaciji kada pacijenti brzo pokazuju simptome i brzo umiru jer ih drugi članovi zajednice brzo primete i izoluju. Dobar primer za to je veoma smrtonosni virus ebole. Isto važi i za bolesti slične koroni SARS i MERS, koje su veoma smrtonosne, ali su prilično brzo zaustavljene epidemiološkim merama.
Od početka epidemije korona virusa, u našoj zemlji je bilo 2.591.641 pozitivnih testova
30.11.2023
Srbija129 ljudi zaraženo je koronavirusom u poslednjih sedam dana
27.11.2023
SrbijaZa pravilno razumevanje nalaza studije, važno je istaći da su u njoj korišćeni miševi koji snažno eksprimiraju ljudski receptor hACE2, protein za koji se vezuju koronavirusi kada uđu u ljudske ćelije. Ovo je značenje pojma humanizovani miševi, a ne da su takvi miševi generalno više nalik čoveku, što navode i pojedini mediji, što zvuči prilično zloslutno.
Ključno je da je kod miševa korišćenih u istraživanju ekspresija ovih proteina bila snažno stimulisana tzv. CAG promoteri.
To znači da ćelije takvih miševa eksprimiraju velike količine ACE2 proteina svuda, u količinama koje nisu uobičajene u telu i na mestima gde on možda nije izražen u prirodi. Na primer, postoji sličan transgeni soj miša koji takođe ima ACE2 pod kontrolom CAG promotera i stoga je jako osetljiv na kovid 19.
Foto: Tanjug/AP
Autori takođe priznaju da drugi naučnici još nisu potvrdili svoje rezultate.
- Naši nalazi su očigledno nedosledni sa onima od Zhengli Shi et al., koji su testirali virulenciju GKS_P2V u dva različita hACE2 modela miša. Važno je napomenuti da nismo izolovali soj divljeg tipa GKS_P2V. Studija koju je uradio Zhengli Shi i saradnici su testirali varijantu GKS_P2V(short_3UTR) sa kojom smo takođe radili. Međutim, adaptivne evolucione promene ove varijante tokom laboratorijske kulture ostaju nedovoljno istražene - piše tim koji stoji iza novog rada.
Štaviše, pre nego što se podigne panika, treba pokazati da se takve mutacije, poput onih koje su nastale u ćelijskim kulturama, javljaju i u prirodi kod rakova. Ali i tada se postavlja pitanje kakav bi efekat tako mutirani virus imao na ljude. Ovde, međutim, govorimo o transgenim miševima koji su stvoreni da budu veoma osetljivi na patogene kako bi rezultati testa bili očigledniji.
Foto: Tanjug/AP
Neki naučnici oštro su kritikovali novo kinesko istraživanje, uz upozorenja koja su neki mediji koristili za apokaliptične naslove. Oni su, između ostalog, izrazili uverenje da ovakvo istraživanje treba zabraniti i sumnju da je obavljeno u laboratoriji sa dovoljno obezbeđenjem.
Međutim, autori u radu navode da je to sprovedeno u odgovarajućoj BSL3 laboratoriji visoke biološke bezbednosti.
Takođe treba istaći da su ovakva istraživanja neophodna jer omogućavaju da se predvide neke moguće buduće pandemije i da se na vreme počne sa razvojem vakcina.
Foto: Pixabay.com
Procenjuje se da u prirodi postoji više od milion tipova virusa (do sada je identifikovano nešto više od 800.000). Većina njih je korisna za ljude, ali ima mnogo onih koji mogu preći sa životinja na ljude i izazvati bolest.
Nažalost, zbog sve veće masovne proizvodnje životinja za ishranu, klimatskih promena i sve bližeg kontakta ljudi sa divljim životinjama, zbog zadiranja u životinjska staništa i brzog transporta širom sveta, može se očekivati da će prelivanje biti sve češće i masovnije.
Ovo je danas usvojeno na sednici Vlade Srbije
14.11.2023
SrbijaZa razliku od gripa, simptomi prehlade se polako javljaju, dok grip ima odliku da se udruženi simptomi naglo pojave
06.11.2023
SrbijaNa udaru su pretežno mladi i radno aktivni, jer su najviše u cirkulaciji, a treba da se čuvaju najstariji i oni sa pridruženim bolestima
21.10.2023
SrbijaIzgleda da medikamenti za koje smo do sada mislili da nam pomažu nisu dobro rešenje. Naprotiv
27.09.2023
VestiReditelj je izazvao bes javnosti na Kanskom festivalu kada je na konferenciji za novinare povodom filma "Melanholija" rekao da je nacista
12.02.2025
SudbineDragoljub Vojnov ostaće upamćen po brojnim ostvarenjima koje i danas ne gube na popularnosti
12.02.2025
SudbineĐorđe Firić se prvi put oglasio nakon jedne od najvećih tragedija koja se desila u našoj zemlji
12.02.2025
SudbinePevačica je kratko vreme vodila borbu sa kancerom krajnika, koji je letos i operisala, ali joj se iznenada stanje pogoršalo
12.02.2025
SudbineDres prvog tima Crvena zvezde je nosio od 9. maja 1964. pa do 27. jula 1971. godine
11.02.2025
SudbineBogoljub Karić izneo je za Institut IFIMES geopolitičku viziju i razmišljanja o budućnosti Srbije. Prenosimo ovaj autorski tekst u celosti
10.02.2025
Kolumna
Ostavite komentar