Zvone zvona za SPASENJE SRPSKE DRŽAVE I NARODA! Patrijarh Porfirije poziva VERNIKE na MOLITVU za pravdu i mir
U Generalnoj skupštini UN u Njujorku danas će se glasati o usvajanju rezolucije o Srebrenici
23.05.2024
SrbijaGlobalni porast temperature svakako može doprineti porastu ovakvih oluja
podeli vest:
Vremenske nepogode tutnje Srbijom, u utorak je zbog njih jedan život izgubljen u Somboru, a u Novom Pazaru je proglašena vanredna situacija.
Prošle godine smo se svi upoznali sa superćelijskom olujom, od kojih se i sada strahuje, a direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) prof. dr Jugoslav Nikolić kaže da globalni porast temperature svakako može doprineti porastu ovakvih oluja.
On objašnjava da su se superćelijske oluje u Srbiji javljale i ranije, da se nismo prvi put prošle godine susreli sa njima. Kaže da su samo one sposobne da produkuju krupan grad prečnika većeg od 5 centimetara, ali i tornado, koji se ne javlja pri drugim tipovima grmljavinskih oblaka.
Uspešno može da se prognozira najranije 3 do 5 dana unapred koji region će pogoditi, a upozorenje za konkretnu lokaciju izdaje se tek nekoliko časova unapred.
U Generalnoj skupštini UN u Njujorku danas će se glasati o usvajanju rezolucije o Srebrenici
23.05.2024
SrbijaBeograd je jedan od 16 gradova koji su se našli na spisku evropske turneje ovog nemačkog metal benda
23.05.2024
SrbijaPrema rečima prof. dr Nikolića, za nastanak superćelijskih oluja neophodno je podizanje vlažnog, toplog i nestabilnog vazduha u atmosferskoj sredini u kojoj postoji izraženo vertikalno smicanje vetra, koje možemo posmatrati po pravcu i intenzitetu.
- Najvažniji je profil vetra od Zemljine površine do šest kilometara visine. Gde god da se na svetu prethodno navedeni uslovi ispune, može nastati superćelijska nepogoda. Ovakvih oluja je u našem podneblju bilo i ranije, ali određeni trendovi klimatskih elemenata mogu usloviti da se njihov broj poveća. Kao ilustraciju navešću ekstremnu oluju sa intenzivnim superćelijskim procesom, koja je zahvatila pojedine delove Srbije 25. jula 1987. godine, kada je oblak od severnog dela Slovenije i južne Austrije, preko južnih delova Mađarske i severnih delova Hrvatske, gotovo dijagonalno prešao Vojvodinu i nastavio kroz Rumuniju. Sve vreme je davao jak grad i orkanske udare vetra - kaže prof. dr Jugoslav Nikolić.
Dužina trase premeštanja oblaka bila je tada više od 1.000 kilometara, širina oko 30 kilometara, a evidentirana šteta od grada samo u Vojvodini iznosila je 11 odsto bruto nacionalnog dohotka severne pokrajine.
Foto: Shutterstock
- Ekstremna je bila i 2014. godina kada je osim drastičnih padavina, koje su izazvale poplave u maju, celo proleće i leto obeležio suficit padavina. Dve godine kasnije, u junu 2016, superćelijska nepogoda, koja se razvila nad Beogradom, izazvala je krupan grad i tornado u Pančevu, a zatim se preko Banata, Rumunije i Ukrajine premeštala sve do Rusije, gde je oblak konačno oslabio. Proleće i leto 2023., takođe će ostati zapamćeni na listi godina sa velikim brojem vremenskih nepogoda, naročito na severu Italije, u zapadnim i centralnim delovima Balkana, kao i u oblasti Alpa - navodi direktor RHMZ.
Prema rečima prof. Nikolića, od jednoćelijskih i višećelijskih grmljavinskih oluja, superćelijske se razlikuju pre svega po rotirajućoj uzlaznoj struji vazduha, koja se javlja jedino u atmosferskim sredinama sa jakim, izraženim vertikalnim smicanjem vetra.
- Rotirajuća uzlazna struja omogućava dug životni vek ovim olujama. Jedino su one sposobne da produkuju krupan grad prečnika većeg od 5 centimetara, ali i tornado, koji se ne javlja pri drugim tipovima grmljavinskih oblaka. U kojoj meri će u predstojećoj sezoni biti superćelijskih oluja, teško je unapred proceniti, zbog kompleksnosti atmosferskih uslova koji su neophodni za njihov nastanak. Globalni porast temperature svakako može doprineti porastu ovakvih oluja, ali od jedne do druge sezone njihov broj varira. Uspešno se može prognozirati najranije 3 do 5 dana unapred, ako govorimo o prognozi i upozorenju po regionima. Za konkretne lokacije upozorenja izdaju se uz pomoć radarskih i satelitskih osmatranja nekoliko časova unapred - kaže direktor RHMZ prof. dr Jugoslav Nikolić.
Žao mi je što deo javnosti nema elementarno znanje o crkvi i ne može da razazna nešto što su vitalni interesi naroda, kazao je Džomić
23.05.2024
SrbijaRano jutros Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je hidrološko upozorenje o stanju reka na vodotokovima u Srbiji
23.05.2024
SrbijaNikola Rokvić nakon 31 dana pešačenja, stigao je do cilja u mestu Egina u Grčkoj u manastir Svetog Nektarija
22.05.2024
SrbijaNama su otvorena vrata za edukaciju naših ljudi i to je jedan od glavnih ciljeva naše saradnje, rekao je dr Lončar
22.05.2024
SrbijaReditelj je izazvao bes javnosti na Kanskom festivalu kada je na konferenciji za novinare povodom filma "Melanholija" rekao da je nacista
12.02.2025
SudbineDragoljub Vojnov ostaće upamćen po brojnim ostvarenjima koje i danas ne gube na popularnosti
12.02.2025
SudbineĐorđe Firić se prvi put oglasio nakon jedne od najvećih tragedija koja se desila u našoj zemlji
12.02.2025
SudbinePevačica je kratko vreme vodila borbu sa kancerom krajnika, koji je letos i operisala, ali joj se iznenada stanje pogoršalo
12.02.2025
SudbineDres prvog tima Crvena zvezde je nosio od 9. maja 1964. pa do 27. jula 1971. godine
11.02.2025
SudbineBogoljub Karić izneo je za Institut IFIMES geopolitičku viziju i razmišljanja o budućnosti Srbije. Prenosimo ovaj autorski tekst u celosti
10.02.2025
Kolumna
Ostavite komentar