VELIKA ŠTETA! Olujno nevreme uništilo VOĆNJAKE: Grad i velika količina padavina pogodili Srem i područje oko Drine
I ratari u susednim zemljama imali slične probleme
03.07.2024
VestiKlimatske promene postaju sve ozbiljniji izazov za čovečanstvo, naglasio je prof. dr Vladimir Đurđević
podeli vest:
Nevreme u julu paralisalo je region. Olujni vetar, obilna kiša, grad i bujice vode na ulicama nosile su sve pred sobom, ostavljajući za sobom haos i razaranja.
Klimatske promene postaju sve ozbiljniji izazov za čovečanstvo.
Prof. dr Vladimir Đurđević u emisij "Uranak" na televiziji K1, ističe da će situacija nažalost postati još teža ukoliko ne preduzmemo drastične mere. On objašnjava zašto je neophodno smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prelazak na održive izvore energije.
- Biće, nažalost, još malo gore, jer da bismo zaustavili proces klimatskih promena, moramo da prestanemo da emitujemo gasove sa efektom staklene bašte, a to zahteva da prestanemo da koristimo ugalj, naftu i gas. To može da se uradi, nije lako, ali moraju da urade svi na svetu. Ako se bude uradilo u narednih 30 godina, onda ćemo videti jednu dodatnu eskalaciju ovog problema, ali gde mi možemo da se prilagodimo, gde možemo da povećamo dodatnu količinu zelenila koje bi prihvatilo ovu količinu padavina, gde možemo da poboljšamo sistem za odvod površinskih voda. Imaćemo šansu da se prilagodimo tome, ako ne ispunimo pariski sporazum, i nastavimo da emitujemo ugljen dioksid i u drugoj polovini ovog veka, nivo problema će biti veliki da nećemo da ne stanemo sa planete zemlje, ali ćemo non-stop da idemo u krug i da krpimo rupe - kaže prof. Vladimir i dodaje:
- Moramo da prihvatimo da ćemo imati dodatnu promenu klime i da treba da radimo stvari kako bi ublažavali ovakve situacije kako bi ublažavali situacije, kako bi imali što manje šteta, gubitaka i ovakvog stanja.
Klimatske promene su ubrzale tokom poslednjih decenija. Prof. dr Vladimir Đurđević objašnjava zašto je trenutni tempo zagrevanja planete tako zabrinjavajuć.
- Ovaj sistem koji se kretao bio je jako brz, zbog čega je naglo dolazilo do promena. Zašto je na toplijoj planeti, koja je u proseku toplija za jedan stepen? Pre više hiljada godina, temperatura planete je oscilovala za deseti deo stepena, 0,1 ili 0,2 stepena, krećući se oko neke srednje vrednosti koja je bila 14 stepeni. Mi smo za sto godina povećali temperaturu za 1 stepen. Prirodne oscilacije smo uvećali za 10 puta i idemo u smeru iz kojeg nema nazad - objasnio je.
Kako vazduh postaje topliji, tako se i priroda vodenog ciklusa menja. profesor objašnjava ključnu ulogu temperature vazduha u formiranju padavina:
- Jedan stepen je važan, jer kada imate vazduh, možete da stavite određenu količinu vodene pare u taj vazduh. Ako stavite više od toga, dolazi do kondenzacije i formiraće se padavine. Što je vazduh topliji, taj rezervoar za vodenu paru je veći. Kada je vazduh topliji za jedan stepen u proseku, kao sada, u tom vazduhu ima sedam posto više vodene pare u proseku. Danas je atmosfera bogatija vodenom parom nego što je bila, a pošto je ona osnovni izvor padavina i osnovni izvor energije ovakvih sistema, što ima više vodene pare, svi ovakvi sistemi postaju energičniji i brže se razvijaju. Padaju veće količine padavina, nastaju veća zrna grada, vetar koji se formira oko oluje bude jači, jer taj vetar zavisi od toga koliko padavina ima u oluji u kratkom vremenskom intervalu. Te oluje postaju snažnije nego pre, jer na raspolaganju imaju više 'goriva', koje im je potrebno, a to je vodena para koje danas ima mnogo više - kaže Đurđević.
Kako bude nastavila da raste temperatura, u atmosferi će biti još više vodene pare nego što ima danas, tako da svaka oluja u budućnosti može da bude gora. Sigurno ćemo se susresti sa takvom olujom. Možda ne ovog leta, možda ne sledećeg, ali u narednih 30 godina sigurno ćemo videti oluje koje su još razornije. Zbog toga je vreme danas razornije, poput olujnog nevremena, nego što je bilo pre, jer je atmosfera energičnija."
U našoj zemlji infrastruktura nije prilagođena za ovoliku količinu kiše
- Imamo sve više ekstremnih padavina, a manje onih umerenih. Naš režim padavina postaje takav da dugo nemamo kišu, a onda u kratkom vremenu padne velika količina kiše. Onda nastaju problemi jer naša infrastruktura nije prilagođena za tu kišu. Inženjeri su, kada su pravili odvode, uzimali u obzir kiše od pre 50 godina, koje se sada sve ređe javljaju - kaže profesor i dodaje:
- Umesto da poboljšamo taj sistem koji bi mogao da ublaži te probleme, mi ga pogoršavamo uklanjanjem zelenila. Kada imate zelenu površinu, zemlja može da upija vodu, ali kada betonirate, sva voda se skuplja u bujične tokove. Krošnje drveća mogu da zadrže veliku količinu kiše.
Evropa se suočava sa rapidnim promenama u temperaturi, posebno istočna Evropa ističe se kao područje sa najbržim zagrevanjem na kontinentu. Prof. dr Vladimir Đurđević elaborira:
- Cela Evropa počinje da izbija na vodeća mesta po pitanju zagrevanja kao kontinenta. Unutar Evrope, posebno sa istočnom Evropom u regionu u kome smo mi, zagrevanje je veće iznad kopna nego iznad okeana, a na severnom polu je veće nego u umerenim širinama. Nivo zagrevanja zavisi od toga kako vazdušne mase putuju; nije samo priča o tome da vazduh postaje topliji, već se menja i način kako se vazduh distribuira. Mi se nalazimo na položaju koji donosi češće toplije vreme iz Afrike. Kod nas se planetarna cirkulacija češće menja, tako da imamo često te prilive toplog vazduha sa severa Afrike, što uzrokuje da je naš porast temperature veći nego globalni prosek. Iako možda nismo prvi na planeti, istočna Evropa je jedno od područja gde se klimatske promene dešavaju brže od proseka. To nas čini prilično ranjivim regionom, a promene su kod nas veoma očigledne.
Ekonomski uticaji klimatskih promena postaju sve očigledniji kako se gubici nagomilavaju u našem godišnjem bruto domaćem proizvodu. Prof. dr Vladimir Đurđević ističe:
- Gubici se već vide u našem godišnjem bruto domaćem proizvodu. U proseku imamo deset posto manje para u odnosu na to koliko bismo imali da nije bilo klimatskih promena. Obično akcija počne kada se izgube ozbiljne pare ili kada dođe do eskalacije globalnih tenzija, kao što su klimatski migranti. Mnogo ljudi će želeti da se premesti na druge lokacije zbog neprijatnih životnih uslova u svojim regijama, jer na svakih mesec dana imaju ekstremne vremenske uslove. Ljudi se već danas pomeraju; klimatski migranti su značajan deo globalnih migracija. To nije toliko vidljivo jer su uglavnom interni migranti koji se unutar svojih zemalja premeštaju na druge lokacije zbog poplava, suša i sličnih razloga. U trenutku kada počnu da prelaze granice, političare će mnogo više interesovati klimatske promene nego sada.
I ratari u susednim zemljama imali slične probleme
03.07.2024
VestiPrestonica pred izazovom saniranja posledica olujnog nevremena, građanima dostupan broj za nadoknadu štete
03.07.2024
BeogradKakva budućnost nas čeka usled klimatskih promena? Prof. dr Vladimir Đurđević nas upozorava na potencijalne scenarije:
- Imaćemo leta koja će ličiti na Grčku. Možda malo i šaljivo predviđanje, očekujte da će u Srbiji za 30 godina biti dvokratno radno vreme u toku leta, jer niko neće moći da izdrži te vrućine - zaključio je prof. dr Vladimir Đurđević u emisiji "Uranak" na televiziji K1.
Prema najvama meteorologa, od petka se očekuje povratak lepšeg vremena i letnjih temperatura
02.07.2024
SrbijaSinoptičari su za ostatak dana najavili obilnu kišu, grmljavinu, grad i jak vetar
02.07.2024
RegionPotoci teku ulicama, a nevreme se tek očekuje i u ovom delu Srbije
02.07.2024
SrbijaU protekla 2 sata grmljavinski sistem iz Crne Gore stigao je u Srbiju
02.07.2024
SrbijaNa svom poslednjem takmičenju, u junu 2024. godine, osvojio je bronzanu medalju na turniru "Polyak Imre Memorial 'Ranking Series'"
04.07.2024
SudbineGradsko pozorište Podgorica se dirljivim rečima oprostilo od slavne glumice
03.07.2024
SudbineStvarao sa istinskom strašću i ljubavlju
03.07.2024
SudbineGlumac je pronađen u beživotnom stanju u svom stanu, a prema prvim nalazima
03.07.2024
SudbineFrajtag će biti upamćem po osvojenom zlatu na Svetskom prvenstvu u Parizu 2003. godine
03.07.2024
SudbineKako je u toku post, potražnja za voćem, povrćem i ribom je veća nego inače
02.07.2024
BiznisMeđu pogođenima su poslovnice u Minsteru, Kelnu i Baden-Badenu, nije izvesna ni sudbina poslovnica u Ahenu, Mindenu, Frankfurtu, Visbadenu
02.07.2024
BiznisZa dvojicom mladića se i dalje traga
pre 1 sat
BeogradBivši italijanski premijer, Silvio Berluskoni, preminuo je prošle godine u 86. godini
pre 2 sata
SvetTri policijska čamca su u aktivnoj potrazi
pre 2 sata
BeogradIzmeđu Pagonisa i njegove bivše supruge je prekjuče oko 18.30 sati došlo najpre do rasprave
pre 2 sata
HronikaJoš se zvaničnici nisu oglasili
pre 2 sata
SvetTačan broj pogođenih vatrometom i stepen njihovih povreda za sada nije poznat
pre 3 sata
SvetSrbiju će od sutra zahvatiti novi toplotni talas
pre 3 sata
SrbijaIstražni organi intenzivno rade na prikupljanju informacija i tragaju za osumnjičenim
pre 4 sata
HronikaOvaj duel na programu je u subotu, a organizatori vimbldona objavili su i satnicu
pre 4 sata
TenisPolicija je pretresom stana u kom su osumnjičeni uhapšeni, pronašla dva noža kojima je, kako se sumnja, izvršeno krivično delo
pre 4 sata
HronikaAdvokati Katarine Jovanović su tvrdili da je reč o ubistvu iz nehata jer je bebu slučajno ispustila iz ruku
pre 5 sati
SvetMađarsko predsedavanje Savetom EU dolazi u periodu konstituisanja novog rukovodstva u evropskim institucijama
pre 5 sati
PolitikaSjajna Anja Crevar plivaće i u Parizu
pre 6 sati
Ostali sportoviMenadžment klubova traže da se cene pevanja snize, jer kako kažu, finansijska situacije je neizdrživa
pre 6 sati
Celebrity
Ostavite komentar