Vesti > Društvo

Da li znate šta je VERTEROV EFEKAT? Samoubistva i masovna ubistva su "ZARAZNA", velika odgovornost je NA MEDIJIMA

Novinarka An Mari Čurćić kaže da je masovno ubistvo složen i destruktivan čin koji se dešava kao rezultat mnogih faktora

Izvor: K1info/Direktno.rs

06/05/2023 > 13:49

podeli vest:

Da li znate šta je VERTEROV EFEKAT? Samoubistva i masovna ubistva su "ZARAZNA", velika odgovornost je NA MEDIJIMA
Foto: Shutterstock


Da posle pucnjave u OŠ "Vladislav Ribnikar" gde je život izgubilo osmoro dece i čuvar, u okolini Mladenovca se dogodila nova masovna pucnjava u kojoj je ubijeno osmoro (najmlađa osoba 2008), a teško je povređeno trinaestoro ljudi.

Novinarka An Mari Ćurčić osvrnula se na Verterov efekat i objasnila zašto i kako su mediji odgovorni za obezbeđivanje modela za imiticaju. 

 

- Masovno ubistvo je složen i destruktivan čin koji se dešava kao rezultat mnogih faktora. Jedan faktor koji je relevantan za širenje masovnih pucnjava i drugih "zaraznih" ponašanja je generalizovana imitacija. U slučajevima masovnih ubistava, pucnjava, čini se da su MEDIJI U VELIKOJ MERI ODGOVORNI za obezbeđivanje modela za imitaciju - napisala je novinarka na društvenoj mreži Twitter. 

Ona je dodala da uprkos tome što postoje različite strategije koje bi mogle da funkcionišu u tandemu kako bi se promenila verovatnoća masovnog ubistva/ pucnjave, promena načina na koji mediji izveštavaju o tome je važan korak u sprečavanju i smanjenju imitacije ovih dela.

- Štaviše, verovatno je da se imitacija podstaknuta medijima proteže dalje od masovnih pucnjava. Medijski efekat se pokazao kod samoubistva (Verterov efekat), podrazumeva se u masovnim ubistvima/pucnjavama i može igrati ulogu u drugim ekstremnim događajima kao što su domaći terorizam i rasno motivisani zločini - napisala je ona. 

Verterov efekat

Verterov efekat ili Verterov sindrom je talas izvršenih samoubistava, podstaknut prikazom samoubistva u medijima ili opisanim u popularnim delima literature ili kinematografije. Identifikovan je 1974/1975. godine od strane američkog sociologa Dejvid Filipsa sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu, nakon njegovog istraživanja talasa samoubistava koji je harao Evropom krajem 18. veka nakon objavljivanja Geteovog romana "Jadi mladog Vertera" (otuda i naziv ovog fenomena).

Rezultati dosadašnjih istraživanja sugerišu da prikazi samoubistava u medijima mogu imati štetan uticaj na gledaoce i čitaoce, i da se takvi uticaji ne ograničavaju samo na ljude koji imaju klinički profil mentalnih poremećaja, kao što su prvobitno pretpostavljali prvi istraživači na terenu.

 

Ostavite komentar