Vesti > Društvo

NAJSKUPLJI LEK na svetu od danas se DAJE U SRBIJI: Mali Lav PRVI PRIMIO Zolgensmu, bio je HRABAR I NASMEJAN

Do sada su sva deca koja su primala gensku terapiju lečena u Mađarskoj i Americi

Izvor: K1info/rts.rs

23/08/2023 > 12:39

podeli vest:

NAJSKUPLJI LEK na svetu od danas se DAJE U SRBIJI: Mali Lav PRVI PRIMIO Zolgensmu, bio je HRABAR I NASMEJAN
Foto: budihuman.rs/unsplash


Dvogodišnji Lav Teodorović iz Novog Sada ovog prepodneva primio je gensku terapiju zoglensma u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj.

Mali Lav je bio hrabar i dobar dečak sve vreme dok je primao terapiju i bio je nasmejan kad je sve bilo gotovo.

Direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić rekla je da će od danas svako dete koje ispuni kriterijume, a boluje od spinalne mišićne atrofije, moći u Srbiji da primi najskuplji lek na svetu, Zolgensmu. On će se davati u Univerzitetskoj dečjoj bolnici u Tiršovoj, koja ima najsavremenije kapacitete za davanje te najnovije genske terapije.

- Do sada su sva deca koja su primala gensku terapiju lečena u Mađarskoj i Americi, to je desetoro dece. I pored samog leka, plaćali su i putne troškove, troškove bolničkog lečenja, troškove za pratioca i samu fizikalnu rehabilitaciju. To su ogromna finansijska sredstva, a od danas će sve to biti dostupno o trošku države u Srbiji - kaže Sanja Radojević Škodrić za RTS.

Ističe da će isključivo lekari, na osnovu stručnih kriterijuma, odlučivati o tome da li će neko dete dobiti gensku terapiju, ili jedan od preostala dva leka za spinalnu mišićnu atrofiju – risdiplam i spinraza.

Neki od kriterijuma su specifične genetske analize ili testiranja i da dete ima do dve godine, jer je u tom uzrastu terapija efikasnija.

- Protokol je takav da se terapija dobije jedanput - kaže Radojević Škodrić i dodaje da je prvo dete koje će primiti zolgensmu Lav Teodorović iz Novog Sada.

"Najskuplji lek nije najbolji za svako dete"

Poručuje da to što je neki lek najskuplji ne znači da je najbolji za svako dete, ali da je najvažnije da su u Srbiji sada dostupna sva tri leka za ovu bolest.

- Procena je da će na godišnjem nivou biti od petoro do šestoro dece kandidata za zolgensmu. Prethodna dva leka se daju već od 2018. godine, tada smo uključili četiri pacijenta... Ove godine 84 pacijenta lečimo od spinalne mišićne atrofije, što je dve trećine obolelih od te bolesti - rekla je direktorka RFZO.

Proteklo bez komplikacija

Profesor Dimitrije Nikolić iz Dečje klinike u Tiršovoj kaže da je ovo važan momenat u njihovim profesionalnim karijerama.

- Ovo je nešto što je vrlo velika stvar sa stručnog aspekta, revolucionarna. Koristim priliku da se lično zahvalim na angažovanju dr Škodrić. Genskom terapijom zaokružujemo profesionalni opus, to je nešto što će za ovog dečaka znači da njegove motoričke sposobnosti koje su oslabljene, ima perspektivu za pun razvoj. Dobio je terapiju, protekla je bez komplikacija. Očekujemo da bude otpušten kući sutra. Poštujući pozitivna pravila struke, prepoznali smo značaj neonatalnog skrininga. Ovo je prvi pacijent koji je dobio terapiju kod nas, a već imamo pet pacijenata koji su dobili gensku terapiju i njih pratimo - naglasio je dr Nikolić.

Siniša Dučić, direktor Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj, zahvalio se državi i timu prof. Dr Dimitrija Nikolića.

Od septembra skrining u svim porodilištima

Napominje da se pilot-projekat skrininga na ovu bolest od prošle godine sprovodi u GAK "Narodni front" u Beogradu, kao i u Kragujevcu, a da će se od septembra ove godine primenjivati kod svih novorođenčadi.

- Skrining se sprovodi za svu novorođenu decu u 20 zemalja na svetu. Mi smo jedna od tih 20 zemalja, kao što su Italija, Nemačka, Austrija, deo Kanade, Amerike, Japan... Skrining je jako važan, jer svaka rana dijagnostika omogućava ranu terapiju i samim tim najbolji mogući ishod lečenja - naglašava Sanja Radojević Škodrić.

Objašnjava da je procedura skrininga jednostavna.

- Svakom novorođenom detetu će biti urađena analiza. Vadi se krv iz pete novorođenčeta i šalje se na genetsku analizu u laboratoriju. Ukoliko postoji dijagnoza spinalne mišićne atrofije, onda se genetskim testiranjem određuje za koji lek je dete kandidat - rekla je direktorka RFZO.

Naglašava značaj rane dijagnostike i rane terapije jer je, kako kaže, pre 10 godina životni vek ovih pacijenata bio dve do tri godine, a danas oni doživljavaju srednje doba.

Ostavite komentar