Vesti > Društvo

Kako izaći iz "CRVENE ZONE" NASILJA u školama? Stručnjaci za K1 o slučaju PREBIJANJA NASTAVNIKA koji je potresao Srbiju

Današnje društvo suočava se sa sve većim izazovima u borbi protiv nasilja, posebno u školama

Izvor: K1info

Autor: Mina Duduković

16/05/2024 > 12:21

podeli vest:

Kako izaći iz "CRVENE ZONE" NASILJA u školama? Stručnjaci za K1 o slučaju PREBIJANJA NASTAVNIKA koji je potresao Srbiju
Foto: K1 televizija


Nedavno je predstavljena "Majska platforma", nova inicijativa koja se bavi problemom nasilja među mladima. Međutim, istog dana događaj je potresao javnost kada je u sukobu đaka Treće i Desete beogradske gimnazije teško povređen nastavnik koji je pokušao da ih razdvoji. 

Ovakvi incidenti podstiču pitanja o tome da li postoje efikasna rešenja za nasilje u školama i kako izaći iz "crvene zone" u kojoj se mnoge institucije obrazovanja nalaze. O tome u emisiji "Uranak" razgovaramo sa prof. dr Zoricom Šaljić,  profesorka Odeljenju za pedagogiju i Katarinom Šćepanović iz odbora Foruma beogradskih gimnazija.

- Nadam se da je kolega dobro. On je reagovao potpuno ljudski i instinktivno. Skočio je da razdvoji dva učenika koja su se potukla i tu nema ništa sporno. Osim što ponovno sada imamo vest da se dogodio jedan incident u školi, dakle nasilje u školi opstaje - rekla je Katarina Šćepanović i objašnjava:

Foto: K1 televizija

 

- Mi nemamo dovoljno informacija šta se zaista dogodilo. Ono što je problematično možda je to što se ovaj incident iz Treće gimnazije spojio sa onim iz Bačke Palanke. Ta dva slučaja nisu ista. U Bačkoj Palanci je učenik sa namerom došao i naneo profesoru teške telesne povrede, dok je ovde nastavnik bio kolateralna šteta iz najbolje namere da spreči da taj sukob eskalira.

Na pitanje, ako se ispostavi da niko nije imao nameru da udari nastavnika, nego da je bio kolateralna šteta, kako će se ovaj slučaj tretirati, Katarina kaže:

- Tretiraće se kao vršnjačko nasilje i onda će se verovatno ići u proces pojačanog vaspitnog rada sa ta dva učenika, oni podležu disciplinskoj odgovornosti, ići će najverovatnije na razgovor sa timom za borbu protiv nasilja i dalje će se postupati kada se utvrde sve činjenice. Mislim da je opšta klima u društvu takva, da sve ono što se dešava u društvenoj zajednici preliva u školu. Škola nije izolovan organizam za sebe, već je ona deo društva i društvene klime. Sve ono što se dešava u školi, preliva se u školu, pa tako i nasilje.

Foto: K1 televizija

 
Roditelji, nastavnici i učenici na suprotstavljenim stranama

Ona dodaje i da je prevencija suština.

- Suština je u prevenciji i načinu da nađemo da do toga ne dođe. Narušio se odnos saradnje između roditelja, nastavnika i učenika, oni su danas najčešće na suprotstavljenim stranama, a toga ne bi smelo da bude. Većina profesora, onih koji dobro rade svoj posao, se trude da sarađuju sa profesorima. Nisu ni roditelji uvek spremni na saradnju. Danas roditelji su preopterećeni, nemaju vremena za decu jer brinu o egzistenciji, a društvo i svet se prebrzo menja - dodaje.

- Kada dođemo do kažnjavanja mislim da je prekasno, već da treba da se pozabavimo pitanjem, zašto se neki incident desio, i zašto njegovi učesnici dolaze u situaciju da nekoga povrede - kaže Katarina Šćepanović.

Prema njenim rečima mora da se vrati poverenje u funkcionisanje sistema.

- Treba da se vrati malo vera u Institucije i funkcionisanje sistema. Plašim se da sistem trenutno visi na dobroj volji pojedinaca, mislim na profesore. Tu mora da uskoči resorno Ministarstvo i da pokuša da vrati mlade i vredne ljude u nastavcu. Imamo hronični nedostatak nastavničkog kadra. Ovo je proces koji se neće lako odvijati i potrebno je da svi učestvujemo u njemu, od nastavničkog kadra, roditelja do šire društvene zajednice - dodala je.

Foto: K1 televizija

 

Prof. dr Zorica Šaljić ističe da je opšte stanje u obrazovanju veoma loše.

- Kada nastavnik ulazi u konflikt između dva učenika koji su u nekom stanju da ne mogu da kontroliraju reakcije, da će dobiti batine. On je reagovao ljudski, kako bi sprečio decu da ne dođe do nekih težih povreda. Možda preuranjeno izvlačimo zaključke i svrstavamo ovaj slučaj u slučajeve nasilja prema nastavnicima - kaže prof. dr. Zorica Šaljić.

"Analiza stanja pokazuje da imamo mnogo nasilja"

Ona dodaje da imamo vršnjačko i druge oblike nasilja u obrazovanju već dugo.

- Sada je došlo do određene kulminacije. To treba da nam pošalje poruku da je krajnje vreme da preduzmemo neke ozbiljnije korake. Ti koraci nisu u izmenama pravilnika, protokola, pooštravanju kaznenih mera, jer to prema brojnim istraživanjima se pokazalo da ne daje rezultate. Možda smiri u datom trenutku neku situaciju, ali ne može da dovede do poboljšanja stanja. Analiza stanja pokazuje da imamo mnogo nasilja. Imamo vršnjačko, nasilje između nastavnika i učenika. Nije nasilje samo fizičko, već verbalno i razni suptilni oblici koji su prisutni i stvaraju određene tenzije među ključnim akterima školskog rada koji ne treba da budu u takvim odnosima - dodaje Zorica.

Zorica dodaje da su se ranije konflikti u školama rešavali na drugi način.

- Ranije su se vršnjački konflikti rešavali na drugačiji način. Možda je bilo više tog zajedništva, kada se dogodi nešto, onda svi zajedno sednu i nađu se neka rešenja. Sada se to izmenilo jer postoje neke procedure koje moraju da se ispoštuju. Takođe, sigurno je bilo nasilja, ali u današnje vreme, čim se nešto tako dogodi, vi tu vest imate na svim portalima i izveštajima iz škole. Takođe je ranije bio isti pristup za sve učenike. Očekivalo se da zadovoljavaju neke zahteve. Sada opet imamo neke promene, društvo se menja, imamo individualizovan pristup učenicima. Mnogo se promenilo u društvu, tako da mora da se menja i u obrazovanju, i da se ide u korak sa tim nekim promenama - rekla je prof. dr Zorica.

Inicijativa "Majske platforme"

Ona je objasnila i šta je inicijativa "Majske platforme".

- U okviru Majske platforme formirana je radna grupa za obrazovanje, koju čine profesori psihologije sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, profesori pedagogije, koleginica iz Instituta za psihologiju, koleginica sa Fakulteta Pedagoških nauka u Jagodini, praktičari i stručnjaci u oblasti prava. Mi smo došli zajedničkim radom do zaključka da je jedno od rešenja najbolje težiti transformaciji škole u pravcu razvijanja jedne škole kao dobre zajednice. To podrazumeva niz promena. Izdvojili smo neke temeljne preporuke koje su preduslov da se na nivou sistema stvore uslovi za konkretnije mere koje treba razraditi, kako bismo došli do takve škole u kojoj ćemo raditi u interesu dece i svih nas - zaključila je prof. dr Zorica Šaljić u emisiji "Uranak"  na televiziji K1. 

 

Ostavite komentar