Vesti > Društvo

Dvoje dece htelo DA SE UBIJE, dvoje NEKOGA DA UBIJE: Ministarka Grujičić POTRESENA zbog posledica MASAKRA u školi

Sama činjenica da je prekjuče primljeno četvoro mladih u dečju neuropsihijatriju, govori da moramo da počnemo da gledamo u budućnost

Izvor: K1info

11/05/2023 > 18:00

podeli vest:

Dvoje dece htelo DA SE UBIJE, dvoje NEKOGA DA UBIJE: Ministarka Grujičić POTRESENA zbog posledica MASAKRA u školi
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević


O stanju povređenih u Mladenovcu i na Vračaru, zabrani društvenih mreža, ponašanju dece na internetu i 3. maju, najtežem danu u njenoj karijeri, danas je u emisiji "Kec na jedanaest" na K1 televiziji govorila ministarka zdravlja dr Danica Grujičić.

Tog 3. maja kada se desila pucnjava u OŠ "Vladislav Ribnikar", ministarka zdravlja bila je u Ministarstvu.

- Bila sam u Nemanjinoj tog 3. maja ujutro, u Ministarstvu. Javio mi je momak iz mog PR tima. Rekao je da se desilo pucanje, da ima mrtvih i da se to desilo u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar". To su nekada bile dve škole. "Aleksa Šantić" u koju sam ja išla, i stanujem nekih 100 metara odatle, i "Slobodan Princip Seljo", u kojoj se zapravo i desio ovaj tragični incident. I samo sam rekla vozaču: Idemo. Već su tamo bile policija i Hitna pomoć, i koleginica čije dete ide u tu školu iz Hitne pomoći je bila tamo, više kao roditelj. Onda me je proveo kroz školu jedan momak iz policije. Morala sam da idem tačno za njim da ne bi došlo do kontaminacije samog mesta zločina, odnosno, da bi mogao uviđaj da se sprovede kako treba. Onda sam videla i jednu i drugu učionicu, i tu decu na hodniku. Ne ponovilo se, ali život mora da ide dalje. Ta deca će preživeti sve ovo i ja sam sigurna da će sva ona iz ovoga izvući jedan dobar zaključak i iskustvo da smo socijalna bića, da ne možemo da živimo samo na telefonima, da nam je potrebna živa reč, da nam je potreban dodir, da budemo u društvu. I to okupljanje, pogotovo kada sam videla da dolazi mnogo dece bez roditelja koji žele da pokažu saosećanje sa svojim drugovima iz druge škole... Bilo je devojčica kojima je pozlilo i koje su se plašile da li će to biti shvaćeno kao slabost, a ja sam im rekla da je to reakcija primerena situaciji. To okupljanje velikog broja ljudi, kolone ljudi koje su otišle da daju krv, ono što su uradile moje kolege u obe tragedije... Cela Vlada je bila u suzama.

Ministarka je kazala da je Hitna pomoć u Mladenovcu stigla pre policije.

- Mogli su da budu pogođeni mecima, ali nisu razmišljali o tome. Čuli su da je pogođen mlad svet i ponosim se njihovom reakcijom, došli su u sela za pet do deset minuta. Hitnoj pomoći iz Smedereva trebalo je 15 do 20 minuta zato što su krivine i selo je udaljeno, a Hitna pomoć iz Beograda je stigla za pola sata. Kolege iz Urgentnog centra, ja sam bila tog jutra tamo, za pola sata su otvorile šest operacionih sala sa kompletnim timovima: neurohirurzi, urolozi, ortopedi, vaskularni hirurzi, opšti hirurzi, anesteziolozi... Sve je funkcionisalo kao sat. Volela bih da se zna da je državno zdravstvo tu za ovakve situacije. Bez državnih bolnica ovo bi bilo neizvodljivo i broj žrtava bi bio i veći - rekla je dr Danica Grujičić danas na televiziji K1.  - Vrlo brzo stigli su i gospodin Gašić i gospodin Ružić. Gospodin Ružić razgovarao je sa svim roditeljima poginule dece, što priznaćete u tom trenutku nije bilo lako. Ekipe Hitne pomoći bile su tu zbog roditelja ako nekome od njih eventualno bude trebala neka pomoć. Mislim da je taj deo bio ljudski dobro organizovan.

Foto: Printscreen/TV K1

 

Ministarka je istakla danas na televiziji K1 da je struka jedina koja može da odgovori na sva pitanja.

- Moramo da sačekamo nekoliko nedelja ili nekoliko meseci da moje kolege neuropsihijatri, psiholozi, defektolozi... Svi koji se bave mentalnim sklopom ljudi daju svoje mišljenje. Sve druge priče o tome ko je kriv ne stoje. Struka mora da kaže kako se ovo desilo, koji su tačno uzroci, i da predloži mere da se ovo više nikada nigde ne desi. Ni u svetu, ali bar za našu Srbiju da odgovaramo, nikada više da se ne ponovi. Sama činjenica da je prekjuče primljeno četvoro dece u dečju neuropsihijatriju, dvoje s idejom da se ubiju, a dvoje sa idejom da treba nekoga da ubiju, to se nikada nije desilo. To četvoro dece zahteva hospitalizaciju. To govori o tome da i mi i mediji moramo da počnemo da gledamo u budućnost. Tuga će ostati zauvek, svakome od nas ko izgubi nekog bliskog ostaje praznina u duši i srcu, to je normalno. Ova deca moraju da žive, ona su naša budućnost, moramo sada da se okrenemo životu. Dobro je što niko ne insistira na testovima, ispitivanjima, nego naprotiv - na razgovoru sa tom decom i sa roditeljima. Mislim da su roditelji čak uplašeniji. Mnoga deca su u tom uzrastu da nisu ni svesna šta se dogodilo.

Dajte vreme struci, apel je dr Grujičić.

- Struka će reći tačno šta je dovelo do ovoga, mora da postoji razlog. Uvek postoji uzročno-posledična veza, a da li je ona socijalna, zdravstvena, genetska... to će pokazati vreme. Dajte i za jednog i za drugog momka da struka kaže šta se tačno desilo i da da predlog šta da se radi. Moram da pohvalim doktorku Jelenu Janković, koja je pomoćnik ministra za javno zdravlje. Ona je sa našim PR timom krenula u formiranje timova pre mesec i po dana jer smo shvatili da je upozorenje Svetske zdravstvene organizacije da je pitanje broj 1 posle kovida mentalno zdravlje. Udaljili su se ljudi, oslonili na telefone, kompjutere, monitore. Ta elektronika nije dovoljna, ljudsko biće ništa ne može da zameni. Ako pričamo o veštačkoj inteligenciji, odluka mora da bude na čoveku na kraju i taj čovek mora da bude edukovan da donese pravu odluku.

O društvenim mrežama

Dr Danica Grujičić kazala je da je izjavu o društvenim mrežama dala u skladu sa svojom profesijom.

- Rekla sam kao pravi hirurg: Dajte da ukinemo sve mreže, prvo Tik Tok pa sve ostale. To je hirurški potez, i to sam rekla da se uradi na određeno vreme, kao kada isključite kompjuter pa se onda restartujete. Mi nećemo isključiti mreže, ali trebalo bi da roditelji prestanu da gledaju toliko u telefon i da deci ograniče upotrebu telefona. To nije moj resor i ne znam kakve su naše mogućnosti da te loše poruke sa mreža i mrziteljsku tehnologiju uskratimo i da se to možda saseče. Tražite određeni članak pa imate ključne reči, e tako da ih postavite da u naš sistem ne može da prođe ništa što poziva na nasilje, na omalovažavanje ljudi, ponižavanje. Samo pozitivne vesti i ništa više. Ali ne znam da li je to moguće ili nije - navela je dr Grujičić na televiziji K1.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

 
U zdravstvu ćemo sigurno uraditi mnogo toga

Sigurno ćemo uraditi mnogo u zdravstvu, istakla je dr Grujičić.

- Lekari i medicinske sestre jedva čekaju određene promene u organizaciji i ja sam sigurna i mogu da ucrtam promene koje mogu da se dese, pre svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Moramo spustiti specijalističke službe u domove zdravlja. Ovo je eksperiment koji se desio posle 2000. godine i pokazao se kao jako loš. Ljudi dugo čekaju na preglede. Specijalisti moraju biti u domovima zdravlja. Ne u svim, ali u onim koji su daleko od bolnica. Zakonskim aktom to mora da se promeni u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Ide nam i digitalizacija, i to mora detaljno da se razradi, da se zna ko ima pristup podacima, kojim podacima, ko treba sve da ih vidi. Ja smatram da sve o jednom pacijentu treba da vidi njegov izabrani lekar. Možda i ja kao specijalista, ali samo ako je meni tog pacijenta poslao taj izabrani lekar. Ako ga ne pregledam, zašto bih ja gledala njegove podatke?

Potrebne su i izmene zakona

Prema zakonu, roditelj ne sme da pogleda u karton deteta starijeg od 14 godina pa naviše.

- Taj Zakon treba da se menja i to su nametnuti zakoni. Dete se računa do 16. godine, a nije punoletan do 18. godine. Moramo da napravimo klinike za adolescente. Sada se to pokazalo, i za psihijatriju i za onokologiju na kojoj deca moraju da se godinama prate kako bi se videli efekti lečenja. Do 18. godine oni nisu punoletni i roditelj treba da ima uvid u karton svog deteta do 18. godine. Sve drugo mislim da je pogrešno - kazala je dr Grujičić.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

 
Povećanje plata

Dr Danica Grujičić kazala je dans na televiziji K1 da je predsednik Aleksandar Vučić najavio da će biti značajnog povećanja plata u zdravstvu na jesen.

- Država je shvatila da moramo da nabavimo instrumentarijum pomoću koga ćemo da lečimo ljude. Znam sa čime sam radila 2010. i s čime sada mogu, koje aparate smo imali, a koje nismo. Do 31. avgusta svaka bolnica će imati skener, što je bilo nezamislivo. Nabavićemo dvadesetak magnetnih rezonanci. Neće biti potrebe da onkološki pacijenti koji moraju stalno da idu na kontrolne magnetne preglede plaćaju privatno. Moramo zaposliti mnogo više lekara, tehnologija je drugačija i za mnoge stvari vam treba mnogo više vremena. Aparati su precizniji, to traži vreme. Moramo da pojačamo primarnu zdravstvenu zaštitu - imamo 800 ljudi manjka u zdravstvu. Komisija je smatrala da to prvo treba popuniti u domovima zdravlja i specijalnim bolnicama. Dobili smo 104 mesta od 800 koje smo tražili. Zdravstvo nije trošak, ako organizujemo na pravi način preventivne preglede i skrininge, uštedećemo u lečenju i imati zdraviju naciju. Planiramo prenatalno, genetsko testiranje pre svega u porodicama u kojima je bilo problema. Imamo postnatalno testiranje na različite vrste retkih boelsti gde možete da pomognete na vreme. Država je shvatila. Ono što ljude najviše tera iz državne prakse je nepravedno nagrađivanje.

Direktori bolnica

Postoje fenomenalni doktori koji su loši menadžeri, a postoje oni koji treba da budu menadžeri i da se ne petljaju u medicinu, rekla je ministarka zdravlja.

- Treba da razmislimo o tome da li svaka ustanova treba da ima dva menadžera, jednog za medicinske poslove, drugog za nemedicinske. Uvek ću biti za to da rukovodilac mora bit lekar. Medicina je specifična. Ali, da ima i menadžerske sposobnosti.

Onkologija nam i dalje izgleda tužno kao i ranije, treba im prostor.

- Trenutno sa urbanizmom Grada Beograda radimo na tome da se čitav bolnički kompleks pretvori u jednu urbanističku sredinu i da tačno imamo mesto za novi Instutut za onkologiju i radiologiju.

Dva psihologa u domovima zdravlja

Dr Grujičić kazala je da je njen predlog da se u svakom domu zdravlja zaposle dva psihologa.

- Jedan za decu i jedan za odrasle. To je 300 psihologa. Pitanje za gospodina Sinišu Malog. Najveći broj problema rešava se razgovorom, ali pravovremenim. Uvela bih redovna psihološka testiranja i u ustanovama, među kolegama.

Zakon o transplantaciji

Kako je kazala dr Grujičić danas, Zakon o transplantaciji je sada predvideo registrovanje onih koji ne žele da budu donori.

- Podrazumeva se da su svi ostali donori. Ja sam u ovom trenutku bila protiv toga da se ukida saglasnost porodice. Mislim da još uvek nismo dovoljno obavestili naše stanovništvo da kada je pacijent moždano mrtav da je on stvarno mrtav. Srce tada radi kao najobičnija pumpa još nekoliko dana i sve se završava. Moramo raditi sa stanovništvom, pojačati kod svesnog dela stanovništva donorstvo i transplantaciju, i ljudima kojima čekaju organe omogućiti da ih dobiju. Nažalost, organizacija u Kliničkom centru nije bila dobra i sada na tome radimo, da se naprave nove timovi. Funkcioniše transplantacija bubrega u Novom Sadu, druga jetra je transplantirana na VMA i pacijent treba da se otpusti kući ovih dana, a transplantacija srca se već odvija u KCS. Na Dedinju postoje pacijenti sa veštačkim srcem, to je iskusna ustanova i ima pravo da radi transplantaciju srca, nije mi bilo jasno zašto im to nije bilo dozvoljeno. I Kamenici. Svi koji su sposobni i imaju timove treba da se uključe, ali treba da imamo jedan spisak i gledati ko je najugroženiji i ko ispunjavaju medinske uslove da bi konkretan organ mogli da prime. Malo će se to povećati, krenuli smo od Nove godine i to su sve kadaverične transplantacije. Sa živih to može biti deo jetre i bubreg, ali srce i pluća ne možete.

Institut za ortopediju Banjica

Ministarka Grujičić najavila je da treba da se završi rekonstrukcija Instituta za ortopediju na Banjici.

- Oni će imati deset sala, jedna je uvek otvorena za tumore, jer većina tumora kostiju i mekih tkiva jesu maligni. Većina ih je kod mladih ljudi, tu je i kičma. Uglavnom su liste čekanja za kukove i kolena. Ono što ćemo uraditi u narednom periodu je da ćemo organizovati preglede za sve pacijente koji su na listi čekanja na šestomesečnom nivou. Ima pacijenata koji žive sa svojim tegobama i ne žele da se operišu, a nekima se za tri meseca pogorša stanje toliko da ne mogu da hodaju. Pošto smo se dogovorili da Banjicu oslobodimo traume, moraću da se obratim načelniku VMA da ga zamolim da kada dežura "Dragiša Mišović", da tim danima dežura ortopedija VMA da bismo mogli da traumu šaljemo kod njih. I Bežanijska kosa i Zemun i Gradska bolnica imaju ortopediju. Da oslobodimo Banjicu i obećali su da za dve i po do tri godine lista čekanja neće biti. Ne treba žuriti s operacijom, ajmo malo banju ili fizikalnu terapiju, ljudima u ruralnim sredinama treba dostupnost fizikalne terapije. Operacija ne mora biti prvo rešenje. Dve do tri nedelje u banji i ljudi žive bez tegoba godinu pa i dve dana. Većina naših banja je za koštano-mišićne probleme i zglobne, od tih degenerativnih promena se ne umire, s tim se živi.

Foto: Pixabay.com

 
Lekari iz Niša nisu heroji, samo su radili svoj posao

Ministarka je kazala danas na televiziji K1 da su lekari u "Dedinju" uradili 702 operacije u istom periodu.

- Možda oni vama deluju kao heroji, ali oni su samo radili svoj posao. Druga hirurška klinika je imala preko 400 intervencija. Oko 400 je imala i Kamenica i ti ljudi su radili svaki dan, pored toga i vaskularne operacije, govorim samo o kardiohirurškim operacijama na koje se najduže čeka. Naravno da ću da pohvalim kolege iz Niša koje su radile i subotom i nedeljom, ali zašto da ne pohvalim i "Dedinje" i ostale. Mi među sobom jako dobro znamo ko, kako i koliko radi. Medveđu uslugu kolegama iz Niša učinili su mediji. Da, oni su radili vikendom, ne znam da li će određeni sindikati zbog toga biti srećni ili ne, besplatno, takav je navodno bio dogovor među svima njima. Sedamdesetak pacijenata je skinuto s liste čekanja zato što nisu hteli kod njih da se operišu i otišli su na Dedinje. Hvala im što su radili subotom i nedeljom. Nisu morali to da rade, možda su mogli da rade popodne. Nemojte se petljati u profesiju i u zdravstvo, mi dobro znamo koliko traje koja operacija i koja je težina koje operacije, i koliko možete da ih uradite u toku jednog dana. Pravi hirurzi ne postavljaju pitanja je l' subota ili nedelja. Treba sve nagraditi, i one koji nemaju liste čekanja.

Klinika "Laza Lazarević"

Ministarka je danas na televiziji K1 kazala da u klinici "Laza Lazarević" rade profesionalci.

- Ja sam uvek govorila da u profesionalizam direktorke ja ne ulazim. Ona je psihijatar, ja sam neurohirurg, ali sam ja ministar, a ona je direktor ustanove iz koje je masa ljudi zbog nje otišla. Saslušala sam obe strane i zamolila da se smire strasti, ali nije imala želje da sačeka i nastavila je da deli otkaze. Ti ljudi 4-5 meseci ne primaju platu i u novembru kada sam videla da po tom pitanju razgovora nema, dala sam predlog Vladi da se ona smeni. Imala sam predlog i zamolila jednu profesorku da na 3-4 meseca bude V. D, pristala je, ali se posle toga povukla i mi nismo imali kandidata za direktora, ostao je samo zahtev da se razreši dužnosti. Ona je u međuvremenu nastavila da ljude premešta, mobinguje, preti otkazima, htela da razbije jedinstvo sindikata. Izgleda je u prethodnom periodu bila toliko loš rukovodilac da to nije uspela da uradi. Oni svi treba da tuže državu i država će morati da im da i te kakvu odštetu. Mi to znamo, jer ne možete tako da postupate. Moj poziv jeste da tuže državu i treba da im isplatimo sve odštete, jer ne znam od čega žive sve ovo vreme. Obećavam da će direktor kratko biti V. D. dok ne raspišemo konkurs. Međutim, kadrovska komisija vlade ćuti - zaključila je ministarka Danica Grujičić.

 

 

Ostavite komentar