Sprema se nešto jako ozbiljno! Ovo će biti odlučujuća bitka u Ukrajini, a trajaće predugo!

Pre nekoliko dana Ukrajina je napala bespilotnim letelicama grad Sevastopolj na anektiranom Krimu. Rusija za to smatra odgovornim SAD. Zatim je tokom vikenda bila serija terorističkih napada u južnoj ruskoj, većinski muslimanskoj regiji Dagestanu.

Ruski predsednik Vladimir Putin uverava građane da je Rusiji jedini neprijatelj Zapad s Ukrajinom te najavljuje odgovor na napade. Postavlja se pitanje: Stvara li Putin savez protiv Zapada? O tome su u emisiji "Otvoreno" govorili geopolitički analitičar Gordan Akrap i vojni analitičar Marinko Ogorec.

"Rusija će pokušati odgovornost da prebaci na Zapad"

Akrap je objasnio što se to tačno dogodilo u Dagestanu.

- Prema svemu sudeći dogodio se teroristički napad u organizaciji tzv. Islamske države Kavkaz. Znamo da je tzv. Islamska država vrlo labavo organizirana grupa vjerski motiviranih radikala i terorista koji djeluju na području od Bliskog istoka pa preko područja Iraka, Irana, Sirije sve do područja Khorasan - regije Irana, Afganistana i Pakistana -  rekao je Akrap.

Rekao je da bi taj napad i napad u Moskvi ove godine na dvoranu Crocus City Hall mogli biti povezani, a povezuje ih zajednički imenitelj tzv. Islamska država. Smatra da će sada Rusija pokušati da prebaci odgovornost na Zapad.

- Međutim ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da treba povezati ove terorističke događaje s ruskom agresijom na Ukrajinu. Naime, Dagestan je jedna od republika, odnosno pokrajina unutar Ruske Federacije koja ima relativno izuzetno visok broj mobilisati muškaraca koji učestvuju u ruskoj agresiji na Ukrajinu i isto tako izuzetno veliki broj poginulih koji se vraćaju - istako je Akrap.

Dodao je da je Dagestan država koja ima nešto više od 85% pripadnika koji se izjašnjavaju kao muslimani. Velika većina su suniti, dok se na granici s Azerbejdžanom nalaze šijiti.

Foto: Tanjug

- Ne treba smetnuti s uma ni versku komponentu gde se uz siromašno stanovništvo, uz veliku presiju središnje države, učestvovanjem u ratu otvara manipulacijski prostor za pojedine verske radikale koji na takav način okupljaju oko neke drugačije ideje mlado stanovništvo obećavajući im različite pogodnosti na ovome ili onome svetu te ih tako potiču na radikalizaciju, kao što u ovom slučaju terorizam - naveo je.

"Teroristički napadi u Rusiji mogući jer je fokusirana na Ukrajinu"

Vojni analitičar Marinko Ogorec komentirisao je kako Rusija gleda na terorističke napade koji se događaju na njenoj teritoriji tokom rata s Ukrajinom.

- Upravo zbog toga što su u velikoj mjeri fokusirani na Ukrajinu, što su na neki način orijentirali gotovo veliki dio svojih sigurnosnih potencijala na Ukrajinu, razumljivo je da ima napada jer terorističke snage koje nisu nikada u Rusiji zamrle - rekao je Ogorec.

Podsetio je i na prvi i drugi Čečenski rat koji je bio vrlo brutalno ugušen, te rekao da su te terorističke snage tamo ostale i da su se samo pritajile.

Foto: Tanjug/AP Photo/Alexander Kazakov/POOL

- Naravno, prilika čini lopova, kako se kaže, i razumljivo je da teroristi sada pokušavaju u ovom interregnumu naći svoje mesto kada snage sigurnosti više nisu toliko budne kao što su bile do nedavno i kada jednostavno na prostoru same Rusije nisu toliko prisutne kao što su to bile ranije - pojasnio je Ogorec.

"Odlučujuća bitka za Ukrajinu bi će od Hersona do Zaporižja i Melitopolja sve do Krima"

Akrap je govorio o učestalim ruskim napadima na ukrajinski Harkov u poslednje vreme, kao i o ukrajinskom odgovoru napadom na Sevastopolj na Krimu.

- Vidimo već duže vreme, otkad su i Amerikanci i Zapadni saveznici shvatili, da sve ono što je Rusija u nejavnoj komunikaciji, koja je vođena u dve države arapskog poluotoka s predstavnicima Rusije nisu se pokazali uspešnima. Pokazalo se da Rusija ne drži do svojih reči, pokazalo se da ona ne drži do svojih obećanja i da celo vreme pokušava igrati na argument vremena otežavajući i usporavajući obećanu pomoć koju je Zapad obećao Ukrajini - istakao je. 

Foto: Tanjug/AP

Kad su shvatili na Zapadu da od tih obećanja nema ništa, dogodilo se jednostavno to da su Amerikanci uspešno izglasali davanje pomoći, da je Evropa izglasala davanje pomoći, da se organizovala dodatna pomoć Ukrajini i da se Ukrajincima odobrilo korišćenje i upotreba u odbrambene svrhe, prvenstveno aktivne odbrane, svih onih oružja koje dobijaju kao pomoć i na teritoriji Ruske Federacije s kojih dolaze napadi. Treba naglasiti da je Krim, bez obzira na to koliko Rusija govori da je to ipak Rusija, to je do jure teritoriji Ukrajine. 

- Mislim da će se prava bitka i sudbina Ukrajine, i sudbina budućeg pregovora, odlučiti u bici za područje Ukrajine od Hersona do Zaporižja i Melitopolja, sve do granice s Krimom. Vidimo da se Ukrajina priprema za tako nešto, a Rusi nisu neinformisani i vidi se da se i oni spremaju, čim su poslali taj svoj jedini primerak S-500 da zaštiti Krim. Vidi se da se sprema nešto ozbiljnije i da će se vrlo verovatno bitka za Ukrajinu na strategijskoj razlici odlučiti na tom području. Naime, ako Ukrajinci uspeju da sruše Kerčki most i ako uspeju Krim u fizičkom smislu odvojiti od Rusije, pregovaračka pozicija Ukrajine je znatno drugačija i znatno bolja -  uveren je Akrap.

Foto: Shutterstock

"Rat u Ukrajini će još poprilično dugo da traje, kraj mu se ne vidi"

Ogorec je komentarisao stav Moskve koja za napad na anektirani Krim izravno proziva Washington. 

- Rusija ne smatra da vodi rat samo s Ukrajinom. Ona od početka tvrdi da vodi rat s NATO savezom, pre svega s SAD - om, a da je Ukrajina u stvari samo "proksi" struktura koja jednostavno daje teritorije i ljude za vođenje rata, a da sve ostalo rade zapadni saveznici, odnosno NATO snage. Tako da tim pristupom Rusija svaki oblik pomoći od Zapada prema Ukrajini tumači kao mešanje u ratu te strane - kaže i dodaje: 

- U Kremlju se od samog početka tumači da Rusija ustvari vodi rat protiv NATO saveza, protiv Zapada. Što se tiče samog izvođenja borbenih delovanja, za sada Rusi imaju stratešku inicijativu. Kako će se rat razvijati dalje, to je vrlo, vrlo teško proceniti. Činjenica je samo jedna: još uvek za sada će taj rat poprilično dugo trajati, završetak mu se ne vidi - rekao je Ogorec.

Foto: Shutterstock/Tanjug/AP

Smatra da kada bude došlo vreme za sesti za pregovarački sto da će verovatno i jedna i druga strana nastojati da ostvari što je moguće veće uspehe na terenu.

- Za sada situacija ne ide u prilog Ukrajini - dodao je Ogorec.

Kako se NATO priprema?

Akrap kaže kako se NATO ne priprema kao savez na razlici saveza.

- Zemlje potpisnice Minskog sporazuma, zemlje potpisnice Budimpeštanskog memoranduma su između ostalog i saveznice NATO saveza i one imaju obvezu da zaštite sve one potpisnice tih sporazuma koje su postale žrtve agresije. U tom slučaju govorimo o Rusiji, koja se ne drži tih potpisanih dogovora i koja je napala Ukrajinu, koja se odrekla svog nuklearnog potencijala u zamenu za priznanje suvereniteta i neovisnosti i teritorijalnog integriteta, uključujući teritorije Krima - rekao je Akrap.

Naglasio je kako je to Rusija dva puta prekršila i kako zemlje saveznice imaju obvezu da pomognu na individualnoj razlici.

Foto: Tanjug/AP

- NATO koordinira i komunicira i omogućava organizovanu dostavu pomoći i da ona ne bude stihijska. NATO, kao NATO savez, nije jedna od strana u sukobu. Nisu ni zemlje ove saveznice, nego one distribuiraju i daju pomoć. Isto kao što bi i mi, za vreme našeg Domovinski rata bili smo presretni kad smo mogli da dobijemo nešto i kad smo, ustvari, mogli da kupimo. Prema tome, NATO savez na formatu Ramsteina će se nastaviti, nastavi će se, najverovatnije kao što sada radi ova češka inicijativa - pojasnio je Akrap.

Dodao je da ovo što je predsednik Putin išao u Severnu Koreju po streljivo da će to i dobiti od njih.

- Ali iz Vijetnama neće dobiti, jer su već sutra tamo bili Amerikanci i Vijetnamci su rekli ne, jer se oni boje Kine više nego bilo koga drugog. Prema tome NATO savez, kao NATO savez, će biti format kroz koji će saveznice odlučivati kako će da pomognu Ukrajini u njihovoj vojnoj aktivnosti - kazao je Akrap.

Ostavite komentar